U BiH najviše kladionica u Europi

kladjenje

BiH je država s najviše registriranih kladionica u Europi koje ostvaruju enormne prihode, ali ne plaćaju poreze – objavila je TV1.

Prema podacima do kojih je došla navedena televizija sredinom 2015. godine, kladionice su u Federaciji, na ime poreza dugovale oko 40 milijuna maraka. Ako se navedenom iznosu poreznog duga dodaju kamate i troškovi sudskih postupaka, dug kladionica prema državi penje se na 60-ak milijuna maraka. Razloga što naplate poreza nema je puno, a u osnovni su loša zakonska rješenja.

– Mi imamo postojeće zakonsko rješenje gdje se za igre na sreću ne plaća PDV. S druge strane, plaća se na sve ostalo između ostalog, na lijekove, kruh, knjige. Mislim da je to stvar koju bi trebalo u idućem razdoblju promijeniti. Također, i s gledišta Zakona o porezu na dohodak, igre na sreću, odnosno dobiti do 100 KM, nisu oporezivani i ja ne vidim razloga zašto se i taj dio ne bi oporezivao – kazao je za TV1 Šerif Isović, v. d. ravnatelja Porezne uprave FBiH.

Aktualni zakoni idu na ruku kladioničarskim lobijima. Poreznoj upravi ruke su vezane, pa tako i kada dobiju sudsku potvrdu, gotovo je nemoguće prinudno naplatiti dugove kladionica, jer, u skladu s odlukom federalnog Ustavnog suda, nije moguće zaplijeniti imovinu vlasnika već samo pravnog subjekta. A same kladionice najčešće nemaju imovinu. Stoga iz Porezne uprave predlažu donošenje interventnog zakona kojim bi se utvrdio rok za plaćanje dugova. Izvori TV1 ističu i da je ova problematika zapuštena godinama ranije. Svaki od predmeta koji se tiču kladionica, navedeno je u spomenutom mediju, treba provjeriti posebno te vidjeti posjeduju li ikakvu imovinu koja može dati mogućnost naplate.

Kao što smo spomenuli, od svih europskih zemalja Bosna i Hercegovina prednjači po broju kladionica, a to su pokazala nedavno objavljena istraživanja više relevantnih institucija u zemlji i Europi. Stručnjaci upozoravaju da su kladionice veliki problem koji opterećuje bosanskohercegovačko društvo.

Čak pola milijuna ljudi u zemlji novac daje kladionicama. To je, okvirno, čak jedna četvrtina kompletnog stanovništva u BiH. Posljednjih godina svjedoci smo pojave sve većeg broja kladionica; zatvaraju se trgovine, knjižare i na tim mjestima otvaraju se kladionice u koje zalaze osobe svih životnih dobi, a koje se u beznađu života nadaju brzoj zaradi.

Nada Matović, voditeljica Grupe patoloških kockara, koja djeluje pri Zajednici klubova liječenih alkoholičara HNŽ-a Dr. Vladimir Hudolin Mostar kazala je ranije za Večernji list da se Mostar pretvara u leglo ovisnosti o koci, jer u ovom gradu već sada živi oko 1000 patoloških kockara. Upozorila je da se klade starci, djeca, muškarci, žene, a veliki je broj i slučajeva gdje su o kocki ovisne cijele obitelji. Drugačije nije ni u mnogim drugim sredinama.

Matović je upozorila da možda izgleda da je kocka zlatna koka države, ali će država u budućnosti više uložiti u liječenje ovisnosti o koci nego što joj je prethodno bila dobit. Nadalje, upozorila je da je teže izliječiti ovisnost o kocki nego ovisnost o alkoholu.