Europska komisija zaključila je da je BiH ponovo na reformskom putu te da je počela rješavati preostale prioritete na putu pristupanja EU što je pokazala kroz usvajanje Reformske agende u srpnju, navodi se u izvještaju Europske komisija o napretku država kandidata i potencijalnih kandidata predstavljenom u utorak u Brusselexu pred Vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamenta, piše bh. novinska agencija Patria.
Ključni nalazi Izvještaja za Bosnu i Hercegovinu za 2015. godinu
Izvještaj o Bosni i Hercegovini je dio paketa proširenja za 2015. godinu kojeg je danas usvojila Europska komisija. Prema nalazima Komisije, Bosna i Hercegovina se vratila na reformski put i započela s rješavanjem preostalih prioriteta na putu pristupanja Europskoj uniji kao što je pokazalo i usvajanje Reformske agende u srpnju. Za daljnji napredak zemlje na europskom putu, potrebno je ostvariti smisleni napredak u provedbi Reformske agende kao jedan od uvjeta da bi Europska unija razmatrala zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo. Politički konsenzus o europskoj budućnosti zemlje izražen u Zajedničkoj izjavi iz veljače ove godine treba dalje pretočiti u usvajanje i harmoniziranu primjenu potrebnih reformi u cijeloj zemlji. Također, da bi se zemlja mogla konkretno pozabaviti narednim koracima na svom putu europskih integracija potrebno je jačanje javne uprave, unaprjeđenje suradnje na svim razinama i uspostavljanje učinkovitog mehanizma koordinacije po pitanjima koja se tiču Europske unije. Od domaćih vlasti se očekuju rezultati po ključnim preostalim prioritetima u pravosuđu u skladu s preporukama Strukturiranog dijaloga o pravosuđu. Od Bosne i Hercegovine se dalje očekuje pozitivno ispunjavanje uvjeta u provedbi Sporazuma o stabilizaciju i pridruživanju, uključujući i prilagodbu nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.
Politički kriteriji
Prema ocjeni, Opći izbori održani u listopadu 2014. godine su provedeni učinkovito i regularno, u jednom konkurentskom okruženju. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je započela s radom i usvajanjem zakonodavstva prema planu. Međutim, tek treba unaprijediti suradnju zakonodavnih tijela na razini države, entiteta i Brčko distrikta. Institucije Bosne i Hercegovine su ostvarile određeni napredak u rješavanju otvorenih reformskih prioriteta, posebno s usvajanjem Reformske agende i započinjanjem aktivnosti na njenoj provedbi. Međutim, potrebno je uspostaviti bližu suradnju i koordinaciju između svih razina vlasti. Ustavom je uspostavljeno složeno institucionalno uređenje koje je i dalje neučinkovito i podliježe različitim tumačenjima. Također, Ustav je i dalje u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, kao što je navedeno u odluci u predmetu Sejdić-Finci. Zemlja je u ranoj fazi provedbe reforme javne uprave.
Bosna i Hercegovina ima odrađen jedan dio priprema kada je riječ o konsolidiranju funkcionalnog pravosudnog sustava. Nakon usvajanja Strategije za reformu sektora pravosuđa za period 2014. do 2018. godine, potrebno je pokrenuti sve aktivnosti vezane za njenu provedbu, uključujući i mjere za unaprjeđenje nezavisnosti i učinkovitosti pravosuđa. Što se tiče borbe protiv korupcije, premda je ostvarena određena razina pripreme, pravni i institucionalni okvir je i dalje nedovoljno snažan i adekvatan, dok se vezana politička predanost i usvojena strategija tek treba materijalizirati u konkretne rezultate. Što se tiče borbe protiv organiziranog kriminala, tek je potrebno dodatno unaprijediti koordinaciju i suradnju između svih institucija u cijeloj zemlji. Ljudska prava i zaštita manjina su tek u ranim fazama razvoja u Bosni i Hercegovini. Potrebna su značajna unaprjeđenja pravnog i institucionalnog okvira za poštivanje ljudskih prava pored učinkovite provedbe usvojenih propisa, osobito na polju borbe protiv diskriminacije. Zajednice lezbijki, gej muškaraca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba su i dalje izložene prijetnjama i napadima. Poduzeti su određeni koraci u smislu upisa i stambenog zbrinjavanja romske manjine, ali su aktivnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja bile ograničene. Pogoršali su se uvjeti za ostvarivanje slobode izražavanja.
Ekonomski kriteriji
Bosna i Hercegovina je u ranim fazama razvoja funkcionalne tržišne ekonomije, premda je postignut određeni napredak. Međutim, teški uvjeti na tržištu rada i dalje su nepromijenjeni uz povećanje neravnoteže vanjske bilance i deficita javnih financija, bez pristupa međunarodnom tržištu kapitala i sa slabom kvalitetom javnih financija. Značajnu pristutnost države u gospodarstvu i kontinuirane i značajne slabosti poslovnog okruženja, unatoč određenim nastojanjima, i dalje negativno utječu na razvoj privatnog sektora i slabe potencijale za rast gospodarstva. Stopa nezaposlenosti je visoka, posebno među mladima. Postignut je širi konsenzus o hitnim i prijeko potrebnim strukturnim ekonomskim reformama iz Reformske agende (koji se također odražava u specifičnim preporukama Vijeća za Bosnu i Hercegovinu). Vlasti trebaju pokazati snažno reformsko opredjeljenje kroz dalje unaprjeđenje koordinacije politika i provedbu strukturnih mjera kod ekonomskog upravljanja. Bosna i Hercegovina je u ranim fazama dostizanja kapaciteta da se nosi s konkurentskim pritiscima i tržišnim snagama unutar Unije. Zemlja treba obratiti posebnu pažnju razvoju pristupa koji je više strateški po svojoj prirodi u rješavanju manjkavosti sustava obuke i obrazovanja, uz pojednostavljenje složenih procedura, te izradu transportne strategije, kao i strategije u energetskom sektoru.
Zakonodavstvo Europske unije
Bosna i Hercegovina je u ranim fazama u vezi s cjelokupnim usklađivanjem s pravnom stečevinom Europske unije. Urađena je dobra priprema u oblastima intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva, uz umjeren stupanj pripremljenosti zemlje u oblasti carina i poreza. Tu je i određeni stupanj pripreme koji se tiče javnih nabavki i unutarnjeg tržišta. Iako je zemlja tek u ranim fazama u oblasti prometa, usvajanje Prometne politike u srpnju predstavlja pozitivan korak naprijed ka ostvarivanju koristi u zemlji iz Agende za povezivanje. Međutim, u većini oblasti politika su potrebni značajni napori kako bi se zemlja dalje uskladila s pravnom stečevinom EU-a, uključujući financijsku kontrolu, kao i statistike gdje su potrebni značajni koraci za rješavanje postojećih prioriteta. U tom smislu, potrebno je okončati aktivnosti na obradi rezultata Popisa iz 2013. godine i objaviti rezultate. Također su potrebni dalji kontinuirani napori posebno u oblastima konkurentnosti, industrije i MSP-a, poljoprivrede, okoliša i klimatskih promjena, energije, informacijskog društva i medija, kao i pravde, sloboda i sigurnosti.
Ključni datumi
- 1999. godina: Europska unija predložila novi proces stabilizacije i pridruživanja za zemlje jugoistočne Europe,
- lipanj 2000. godine: Prema Europskom vijeću, sve zemlje u procesu stabilizacije i pridruživanja su potencijalni kandidati za članstvo u EU,
- lipanj 2003. godine: Sastanak u Solunu; potvrđena perspektiva Europske unije za Zapadni Balkan,
- lipanj 2008. godine: Potpisivanje SSP-a i Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima,
- prosinac 2010. godine: Bezvizni režim za područje Šengena za građane Bosne i Hercegovine,
- lipanj 2011. godine: Pokretanje Strukturiranog dijaloga o pravosuđu s ciljem daljeg konsolidiranja pravosudnog sustava u Bosni i Hercegovini,
- rujan 2011. godine: Jačanje uloge EU u Bosni i Hercegovini nakon razdvajanja mandata specijalnog predstavnika Europske unije iz Ureda visokog predstavnika,
- lipanj 2012. godine: Pokretanje Dijaloga na visokoj razini o procesu pristupanja radi ispunjavanja zahtjeva EU vezano za pristupanje,
- lipanj 2015. godine: Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.