Na koncu Olimpijskih igara

Peking – Nakon 16 dana natjecanja, u nedjelju su na pekinškome Nacionalnom olimpijskom stadionu nazvanom Ptičje gnijezdo velikim vatrometom zatvorene Igre XXIX. olimpijade.

Na Igrama u Pekingu nastupile su rekordne 204 zemlje čije je boje, tijekom dva i pol tjedna natjecanja, branilo 10.500 sportaša koji su se nadmetali u 28 sportova i 302 sportske discipline. Natjecanja su se održavala na 31 borilištu u sedam kineskih gradova, a 70.000 volontera i 210.000 ljudi brinulo se za sigurnost sudionika i gledatelja.

Hrvatsko sportsko izaslanstvo u Pekingu bilo je najbrojnije do sada na Olimpijskim igrama jer je brojalo čak 101 sportaša koji su osvojili dvije srebrne i tri brončane medalje. Po tome nisu nadmašili uspjeh iz Atene, kada smo imali i zlatno odličje (rukomet), ali Hrvatska je po broju osvojenih odličja, (5) ponovila uspjeh iz Atene.

Igre u Pekingu pamtit ćemo po prvim hrvatskim odličjima u svim sporovima jer su srebrne medalje Blanke Vlašić i Filipa Udea ujedno i prve hrvatske medalje na olimpijskim igrama u atletici i gimnastici, baš kao što su bronce streljačice Snježane Pejčić i taekwondašica Martine Zubčić i Sandre Šarić prve u tim sportovima.

Unatoč zadovoljstvu brojem osvojenih odličja mora se reći da su ovo nakon Barcelone 1992. prve Igre u kojoj hrvatski sportaši nisu uspjeli podići hrvatsku trobojnicu na pobjednički jarbol pa nismo ni mogli slušati Lijepu našu.

Na žalost, posljednjeg dana rukometaši nisu uspjeli osvojiti broncu koja bi potvrdila kontinuitet osvajanja odličja na Igrama, jer su hrvatski rukometaši nakon zlata iz Atlante i Atene u Pekingu ostali bez očekivanog odličja. Medalju smo očekivali i od vaterpolista, te plivača Duje Draganje, dok su svi ostali hrvatski olimpijci, manje–više, ostvarili plasmane sukladno njihovim dostignućima s kojima su doputovali na Igre.

Hrvatsku zastavu na ceremoniji svečanog zatvaranja nosila je stolnotenisačica Tamara Boroš koja je boje Hrvatske branila i na olimpijskim igrama 1996. u Atlanti, 2000. u Sydneyu, 2004. u Ateni i u Pekingu.

Predsjednik Međunarodnoga olimpijskog odbora Jacques Rogge u tradicionalnom obraćanju nazvao je Igre u Pekingu izvanrednima. “Zahvaljujem narodu Kine, odličnim volonterima i Organizacijskom odboru Igara. Kroz ove OI svijet je više doznao o Kini, a Kina je upoznala svijet. Pozivam vas da se ponovno okupimo za četiri godine u Londonu”, izjavio je Rogge.

Zastava olimpijskih igara predana je gradonačelniku Londona Borisu Johnsonu, koji će 2012. godine biti organizator i domaćin Igara XXX. olimpijade.

Točno u 15.25 sati po srednjoeuropskom vremenu ugašen je olimpijski plamen čime su simbolično zatvorene Igre u Pekingu.

Po prvi put u povijesti Kina je najuspješnija zemlja nekih olimpijskih igara. Igre u Pekingu domaćini su zaključili sa čak 51 zlatnom medaljom, 21 srebrom i 28 bronci. Na drugom mjestu su Amerikanci sa 36 zlata, 38 srebra i 36 bronci, dok su treći Rusi sa 23 zlata, 21 srebrom i 28 bronci.

Tijekom OI u Pekingu je podijeljeno 958 medalja – 302 zlata, 303 srebra i 353 bronce. U povijesti olimpijskih igara samo se sedam puta dogodilo da neka zemlja osvoji 50 i više zlatnih medalja. Prvi put je to uspjelo Amerikancima koji su 1904. godine osvojili 79 od 97 zlatnih medalja.

Četiri godine kasnije Velika Britanija je na Igrama u Londonu osvojila 56 zlata, dok je na OI 1972. godine SSSR je osvojio 50 zlata. Na Igrama u Moskvi 1980. godine koje je bojkotirala 61 zemlja, Sovjeti su osvojili 80 zlata, a četiri godine kasnije u Los Angelesu koje je bojkotiralo 16 zemalja, Amerikanci su prikupili 83 zlata. U Seoulu 1988. godine SSSR je u punoj konkurenciji sakupio 55 zlata.

Medalje je u Pekingu osvajalo ukupno 87 zemalja, a Hrvatska se nalazi na diobi 57. mjesta sa dvije srebrne i tri brončane medalje. Nakon Pekinga Hrvatska ima ukupno 17 medalja na ljetnim igrama od samostalnosti. Do Pekinga hrvatske sportašice nisu osvojile niti jednu olimpijsku medalju, a sada su uzele čak četiri.

Na prvim Olimpijskim igrama na kojima je Hrvatska nastupila kao neovisna država 1992. godine u Barceloni osvojili smo tri medalje – srebro košarkaša, te bronce Gorana Ivaniševića u pojedinačnoj konkurenciji, te Gorana Ivaniševića i Gorana Prpića u paru.

Četiri godine kasnije u Atlanti rukometaši su bili zlatni, dok su se vaterpolisti okitili srebrom. U Sydneyu 2000. godine je Nikolaj Pešalov osvojio zlato u dizanju utega, dok je osmerac osvojio broncu.

Na posljednjim igrama u Ateni zlatni su bili rukometaši, plivač Duje Draganja je osvojio srebro na 50m slobodno, kao i braća Skelin u veslačkom dvojcu bez kormilara, dok su bronce osvojili Mario Ančić i Ivan Ljubičić u paru, te Nikolaj Pešalov u dizanju utega.

Odgovori