Utvrđuje se da je tužena Federacija Bosne i Hercegovine provođenjem procedura popune upražnjenih sudačkih pozicija u Ustavnom sudu FBiH dana 21. ožujka 2013. godine, na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH, diskriminatorno postupila čime je počinila diskriminaciju na štetu tužiteljice Dragice Dragičević.
Ovo se kaže u presudi Općinskog suda u Sarajevu koju je donijela sutkinja Tatjana Arapović i jučer je javno objavljena. Tužbu protiv Federacije BiH podnijela je Dragica Dragičević iz Žepča koja je konkurirala za sutkinju Ustavnog suda FBiH, a Federaciju je u ovom sporu zastupala savjetnica za pravna pitanja Sandra Radeljak iz Travnika.
Presudom Općinskog suda, Federacija je obvezana Dragici Dragičević na osnovi, kako se navodi, izmakle koristi za razdoblje od 21. ožujka 2013. do 21. svibnja 2014. godine isplatiti 14.000 maraka.
Osim toga, Federacija je obvezana od 21. svibnja 2014. godine za svaki protekli mjesec, svakog prvog do petog u tekućem mjesecu isplaćivati joj mjesečni iznos od 1000 maraka sa zakonskom zateznom kamatom sve dok Dragica Dragičević na napuni 70 godina života.
Kako je u pouci o pravnom lijeku navedeno, protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Sarajevu u roku od 15 dana od dana prijema.
Dragica Dragičević, predsjednica Općinskog suda u Žepču, konkurirala je za sutkinju Ustavnog suda FBiH i bila je na listi od 16 kandidata koji ispunjavaju uvjete, a koju je utvrdilo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH. Predsjednik Federacije Živko Budimir i potpredsjednici Svetozar Pudarić i Mirsad Kebo, nakon brojnih višemjesečnih sukoba, svađa i nesporazuma, ipak su se, mora se reći i pod pritiskom javnosti i pritiskom međunarodne zajednice, usuglasili i Domu naroda Parlamenta FBiH u ožujku 2013. godine predložili da se za suce Ustavnog suda izaberu Dragica Dragičević iz reda hrvatskog naroda, Šahbaz Džihanović iz reda bošnjačkog naroda i Mladen Srdić iz reda srpskog naroda.
Na zasjedanju Doma naroda federalnog Parlamenta 21. ožujka 2013. godine Dragica Dragičević nije dobila potporu – sedam izaslanika glasovalo je da bude imenovana, jedan je bio suzdržan, a 25 je bilo protiv. Šahbaz Džihanović je dobio dovoljan broj glasova, ali je Klub Bošnjaka imenovanje stopirao pozivajući se na vitalni nacionalni interes pa je slučaj predan Vijeću za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda FBiH i još nije riješen. Mladen Srdić je dobio potporu i tada je imenovan za suca Ustavnog suda Federacije.
Još prije tog zasjedanja Doma naroda bilo je najava da Dragica Dragičević neće dobiti potporu tadašnje četvorke u kojoj su bili SDP, SBB, HDZ i HDZ 1990 i koja je imala parlamentarnu većinu. To se i dogodilo, a sve zbog sumnje da iza nje stoji Živko Budimir koji je dobar prijatelj s njezinim mužem Dragom Dragičevićem, umirovljenim generalom HVO-a.
Nakon što nije izabrana, Dragičević je pokrenula spor pred Općinskim sudom u Sarajevu zbog, kako je navela, diskriminacije. Tužbom je zatražila i da sud donese mjeru osiguranja, odnosno da se Federaciji zabrani provođenje natječajne procedure za popunu upražnjene pozicije suca Ustavnog suda FBiH iz reda hrvatskog naroda do okončanja postupka u Općinskom sudu.
Općinski sud i Županijski sud u Sarajevu odbili su njezin zahtjev za donošenje mjere osiguranja i ona je potkraj 2013. godine uputila žalbu Ustavnom sudu BiH. U njoj je Dragičević, pored ostalog, navela da je diskriminirana postupanjem Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, i Adila Osmanovića, potpredsjednika SDA, koji su posredstvom izaslanika Doma naroda, izdajući im naloge za diskriminiranje, povrijedili pravo na jednako postupanje i pravo na jednakost pred zakonom.
Na sjednici održanoj 23. siječnja prošle godine Ustavni sud BiH odbacio je žalbu Dragice Dragičević kao nedopuštenu, odnosno njezin zahtjev da se uvede mjera osiguranja kojom bi bila zabranjena provedba procedure izbora suca Ustavnog suda FBiH iz reda hrvatskog naroda, čime je potvrdio ranije presude sarajevskog Općinskog i Županijskog suda.
Time je, istovremeno, Ustavni sud BiH dopustio da se procedura za izbor sudaca Ustavnog suda FBiH nastavi i na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH 20. ožujka prošle godine Vesna Budimir je imenovana za sutkinju iz reda hrvatskog naroda.
S druge strane, nastavljen je postupak zbog diskriminacije koji je Dragica Dragičević pokrenula u Općinskom sudu u Sarajevu. Usvojen je njezin tužbeni zahtjev i sutkinja Tatjana Arapović je 2. listopada prošle godine donijela presudu o utvrđenoj diskriminaciji, koja je jučer objavljena u medijima. Kako neslužbeno doznajemo, Federacija BiH ima namjeru Županijskom sudu u Sarajevu podnijeti žalbu na ovu presudu.
Izvor: Dnevni list