Ponovno preglasani: Koja je uopće uloga hrvatskih ministara u Federalnoj Vladi?

Mostar – Nadglasavanje hrvatskih ministara da se zadovolji socijalni mir rudara, što istodobno znači i dodatno financijsko potonuće Federacije, bit će jedna od glavnih tema predstojećeg susreta vladajuće većine u Federaciji BiH, koju čine dva HDZ–a, SDA i Stranka za BiH.

Sljedeći susret zakazan je za 23.kolovoza, kada će federalni partneri ponovo analizirati međusobne odnose, a napose način na koji će se provesti uštede, budući da su silni pritisci na proračun rezultirali zahtjevima koji su za 600 milijuna maraka veći od planiranoga proračuna za 2009. godinu.

“Na posljednjem smo sastanku zaključili da je nemoguće na Vladi donositi odluke a da nemamo pozitivno mišljenje resornoga ministarstva o odluci. Konkretno, ministar financija dao je negativno mišljenje. To bi sada bilo kao da statičar ne odobri daljnju gradnju zgrade, a vi to ipak napravite. Radi se otprilike o takvim odnosima. Za nas je ta odluka apsolutno neprihvatljiva i mi ćemo učiniti sve da jedna takva odluka ne dobije potporu kroz parlamentarnu proceduru i mislim da ne donosi nikome dobro”, ocijenio je predsjednik HDZ–a BiH Dragan Čović.

Bošnjačka većina nadglasala je pet hrvatskih ministara koji su se usprotivili da se iz federalnoga proračuna zakrpaju dugovanja devet rudnika za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u iznosu višem od 325 milijuna maraka.

Hrvatski su ministri nadglasani prigodom rasprave o Nacrtu zakona o konsolidaciji rudnika ugljena u Federaciji Bosne i Hercegovine, čime bi se otpisala dugovanja rudnicima, a opteretio federalni proračun. Znakovito je, navodi Večernji list, kako je pripremljen sličan scenarij da se, kao i u slučaju drugih poduzeća, poput Krivaje, otpisuju dugovanja isključivo bošnjačkih tvrtki, a da istodobno tu konsolidaciju rudnika svi jednako plaćaju iz federalnog proračuna.

Nakon što je ministar Hećo obrazložio zakonski prijedlog koji je prošao prvo čitanje u federalnom Parlamentu, opet uz protivljenje hrvatskih zastupnika, ministar financija FBiH Vjekoslav Bevanda nije dao prolaznu ocjenu za taj dokument. Naveo je da je federalni proračun ionako predimenzioniran raznim zahtjevima. Novih 42 milijuna maraka godišnje za otplatu dugovanja rudara, koja bi potrajalo sedam godina, ukupno bi Federaciju stajalo 325 milijuna.

Tijekom rasprave i ostali hrvatski ministri u federalnoj Vladi bili su protiv upućivanja toga zakona u federalni Parlament u obliku prijedloga, budući da nije regionalno uravnotežen i nastavak je sustavnog pljačkanja Hrvata, konstatira Večernji list.

Svih pet hrvatskih ministara je bilo protiv toga zakonskog dokumenta, no presudila je većina ruku bošnjačkih članova Vlade.

Time je prekršen i dogovor s posljednjeg sastanka vladajuće četvorke u Federaciji, kada su čelnici SDA i SBiH, Sulejman Tihić i Haris Silajdžić, obećali kako se odluke unutar federalne Vlade neće donositi nadglasavanjem. S 325 milijuna KM isplatila bi se samo dugovanja uposlenih u rudnicima za mirovisnko i zdravstveno osiguranje, dok ukupna dugovanja rudnika, prema nekim neslužbenim procjenama iznose 3 milijarde KM.

Prof. dr Franjo Ljubić smatra kako su hrvatski ministri nakon što je federalna vlada, 29.srpnja, unatoč njihovom protivljenju, donijela odluku o izdvajanju 325 milijuna KM iz proračuna za izmirenje dugovanja rudnika ugljena prema mirovinskom i zdravstvenom fondu trebali podnijeti ostavke. “Ne podnošenjem ostavki, oni podržavaju diskriminacijski odnos prema onima koji su ih birali”, izjavio je Ljubić za bh internetski dnevnik Pincom.info.

Ta odluka Federalne vlade je, prema Ljubićevom mišljenju, pokušaj kupovanja socijalnog mira. Problem je, kaže, što se to čini selektivno i diskriminacijski, jer se novac poreznih obveznika nekim tvrtkama i nekim djelatnicima daje, a nekima ne, a najgori oblik diskriminacije je, po njegovim riječima, onaj po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, jer “to uništava suživot i budućnost BiH”.

“Federalna vlada daje novac poreznih obveznika za uplate doprinosa rudarima, ali ne i radnicima mostarskog Sokola, daje 340.000 KM Krivaji iz Zavidovića i Šipadu, a ne daje, primjerice radnicima mostarskog APRO–a ili Aluminiju. “Ova država, ističe, ne odnosi se jednako prema svima. “Tako mostarski Aluminij plaća skuplju struju, nego zenički Mittal Steel”, kaže prof Ljubić.

Takve odluke donose se, prema njegovim riječima, uz šutnju ili neslaganje hrvatskih ministara. “No, oni, osim što glasaju protiv ne poduzimaju nikakve korake da se takva praksa prekine. Ne podnoseći ostavke na svoje položaje oni podržavaju diskriminaciju prema onima koji su ih izabrali, a nije isključeno da i trguju svojim pozicijama”, kazao je prof. Ljubić za Pincom.info.

Odgovori