Jučerašnjom prvom nedjeljom došašća ili adventa, Katolička crkva je započela novu liturgijsku godinu.
Adventska priprava među vjernicima u Crkvi započela je u 4. stoljeću na Istoku, a od 7. stoljeća ustaljena je i na Zapadu. Prva nedjelja došašća najbliža je blagdanu Andrije Apostola koji se slavi 30. studenoga. Kako uči Crkva, kroz vrijeme došašća vjernici se pripravljaju na osobni susret s Kristom kroz liturgijska slavlja, molitvu, pokoru i odricanja.
Vanjsko obilježje došašća je tradicionalni adventski vijenac od zimzelenih grančica s četiri voštane svijeće koji se stavlja na stol prve nedjelje adventa kad se zapali prva svijeća. Svake nedjelje upali se još jedna tako da do četvrte nedjelje gore sve četiri svijeće koje simboliziraju četiri nedjelje Došašća.
U zapadnom kršćanstvu, Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. Završava 24. prosinca na Badnjak.
U prvome dijelu Došašća (do 16. prosinca), vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu (od 17. do 24. prosinca) pobliže pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom.
Jedno od obilježja Došašća jesu i rane mise zornice, koje imaju pokornički značaj, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku.
Postaja.ba