U subotu, 28. siječnja, u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u Mostaru s početkom u 11 sati održano je VII. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora. Sedmi Sabor je bio izvještajnog karaktera. Na Saboru sudjelovali su izabrani dužnosnici izvršne i zakonodavne vlasti Hrvata u BiH, te se sukladno izbornom rezultatu sa proteklih lokalnih izbora izmijenila i struktura Predsjedništva, sukladno Statutu Hrvatskog narodnog sabora.
Hrvatski narodni sabor, razmatrao je i usvojio izvještaj predsjednika HNS BiH dr Dragana Čovića i inforamaciju predsjednika Glavnog vijeća HNS BiH dr Bože Ljubića o aktivnostima ovog tijela u protekle dvije godine.
U izvještaju Hrvatskom narodnom saboru Čović je naglasio kako su Hrvati preživjeli kao politički narod upravo zahvaljujući tome što su se organizirali kroz HNS BiH. Pozvao je sve na jedinstvo i “zbijanje redova”, kako bi se u ovoj godini ostvarili prioriteti HNS-a BiH.
A prioritet nad prioritetima je, kroz izmjene izbornog zakona, osigurati institucionalnu ravnopravnost Hrvata u BiH, da nekom opet ne padne na pamet da nam 2018. bira člana Predsjedništva ili izaslanike u Dom naroda, a onda i izvršnu vlast bez predstavnika Hrvata, kazo je Čović.
Uz osiguranje institucionalne ravnopravnosti primarna zadaća je, naglasio je, europski put. A to znači završiti izradu Upitnika EU do kraja svibnja ove godine, kako bi do kraja godine BiH dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, te aktivacija MAP-a, odnosno Akcijskog plana za članstvo BiH u NATO, što će, zahtijevati i restrukturiranje Oružanih snaga BiH, kazao je predsjednik HNS BiH.
Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH dr Božo Ljubić kazao je kako je današnje zasjedanje prigoda za reafirmaciju HNS BiH kao nositelja neteritorijalne autonomije Hrvata u BiH.
HNS BiH će to ostati sve dok je ovakav administrativno teritorijalni ustroj BiH na snazi, naglasio je Ljubić.
Odgovarajući na upit što je ostvareno iz Deklaracije usvojene na prošlom zasjedanju Hrvatskog Narodnog Sabora BiH prije dvije godine, Ljubić je kazao kako je usvojena kvalitetna platforma za izmjenu izbornog zakona za izbor članova Predsjedništva BiH, te izborena presuda Ustavnog suda BiH po njegovoj apelaciji koja nalaže promijenu načina izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH.
U predstojeće dvije godine cilj nam je promjena izbornog zakona koja će omogućiti institucionalnu ravnopravnost Hrvata s druga dva naroda, a to je neodvojivo od mogućnosti izbora legitimnih predstavnika Hrvata u institucije vlasti, kazao je Ljubić te zaključio:
Ako BiH želi postati samoodrživa onda je nužan i njezin administrtivno- teritorijalni preustroj, koji bi uključivao federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. I to ostaje trajna težnja hrvatskog naroda u BiH.
Prema Statutu HNS-a sve stranke koje imaju predstavnike u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti, imaju pravo imenovati jednoga predstavnika u Predsjedništvo. Predsjednik HNS-a Dragan Čović je obavijestio izaslanike na Saboru kako se u sazivu Predsjedništva HNS-a od danas nalaze predstavnici Neovisne liste za Čapljinu, Hrvatske republikanske stranke i Neovisne liste za Livno. Također predsjednik HNS-a je obavijestio nazočne kako je Hrvatska stranka prava odlučila zamijeniti svoga predstavnika Zvonku Jurišića sa Stankom Primorcem, trenutnim predsjednikom stranke.
S obzirom je u Predsjedništvu prestao mandat Željku Koromanu iz Hrvatskog pravaškog bloka i Vesni Pinjuh iz Hrvatske stranke prava Herceg-Bosne jer više nemaju nijednog predstavnika niti u izvršnoj, niti u zakonodavnoj vlasti, trenutno Predsjedništvo ima 13 direktno imenovanih članova ispred svojih stranaka.
Prema statutu HNS-a, Sabor kao najviše tijelo treba imenovati isti broj članova Predsjedništva kao što su delegirale stranke, javlja Dnevnik.ba, a s obzirom je prestao mandat sljedećim izabranim članovima s prošlog Sabora: Mariji Rapo, Perici Jelečeviću, Romanu Juriću i Ivici Kovačeviću jer se ne nalaze u izvršnoj niti zakonodavnoj vlasti, bilo je potrebno izabrati pet novih članova Predsjedništva od strane Sabora kako bi njihov broj bio usklađen sa Statutom.
Prijedlog predsjednika HNS-a o izboru Željka Raguža, Nade Ćulap, Josipa Jerkovića, Mladena Begića i Ilije Cvitanovića su izaslanici jednoglasno usvojili.
Podsjećamo, od ranije se u Predsjedništvu nalaze: Vlado Džoić, Ivan Musa, Ljiljana Lovrić, Pero Pepi Barbarić, Milijan Nakić, Martin Raguž, Anto Lozančić, Miro Grabovac Titan, Josip Perić, Borjana Krišto, Lidija Bradara, Marinko Čavara, Zdenko Ćosić, Mario Karamatić, Marija Ćeškić, Mato Zovko i Radoje Vidović.
Hrvatski narodni sabor trenutno broji 13 članica, a Predsjedništvo 27 članova, Predsjednika HNS-a koji je izravno biran na šestom Saboru, 13 izravno delegiranih članova Predsjedništva od strane stranaka članica i 13 izabranih članova Predsjedništva na šestom i sedmom Saboru HNS-a.
HNS/Dnevnik.ba