Završeno suđenje generalima

Haag – Cjelodnevnom raspravom Žalbenog vijeća danas je i službeno završeno suđenje generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

Njihove obrane i Tužiteljstvo iznosili su svoje viđenje o vojnim i pravnim aspektima granatiranja u operaciji Oluja. Odluku će, najavio je sudac Teodor Meron, sudsko vijeće donijeti uskoro. Podsjetimo, generali su nepravomoćno osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora. Sudu su se, na kraju žalbene rasprave, prvi put, obratili generali Markač i Gotovina.

Obrana generala Gotovine optužila je predstavnike tužiteljstva da su u svojem izlaganju iznijeli potpuno novu tezu prema kojoj čak i zakoniti topnički napadi mogu kao posljedicu imati ostvaranje nelegitimnog cilja deportacije civilnog stanovništva. Odvjetnik Luka Mišetić rekao je kako je raspravno vijeće utvrdilo da su tri osobe poginule u Kninu tijekom Oluje i da prema forenzičkim nalazima nije utvrđeno da su stradale u granatiranju. Od Oluje je prošlo 18 godina i do danas nitko ne tvrdi da je izgubio nekoga u Kninu, rekao je Mišetić.

Gotovinin odvjetnik Gregory Kehoe u svojem je izlaganju istaknuo kako promatračka misija EZ-a nije spomenula nikakav protupravni napad za vrijeme za koje su generali osuđeni. Osim toga, nijedan Srbin nije otišao s tog područja zbog granatiranja. Gotovina nije zapovjedio da se stupi u protupravni napad, nego da se provede zakonit napad protiv vojnih ciljeva, naglasio je.

Luka Mišetić i Payam Akhavan u svojim su se istupima vodili pitanjima koje je 15. travnja ove godine Žalbeno vijeće uputilo obrani i tužiteljima: je li prvostupanjsko vijeće pogriješilo kad je u presudi utvrdilo pravilo od 200 metara od cilja za zakonitost topničkih pogodaka; kako bi se proglašenje toga zaključka pogrešnim odrazilo na druge zaključke o pogocima; može li opstati zaključak o nezakonitosti topničkih napada te treba li zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ostati ako se utvrdi da nije bilo nezakonitih topničkih napada. Ako pada pravilo od 200 metara, onda moraju pasti sve točke presude, rekao je odvjetnik Mišetić.

Nakon stanke, rasprava je nastavljena obraćanjem tužitelja Douglasa Stringera. Zločinački plan o kojem se govorilo na Brijunima ne utječe na opći zaključak o protupravnom napadu, ustvrdio je Stringer. Tužitelji su rekli da su prema naredbi generala Gotovine mete topničkih napada bili cijeli gradovi, koji su sami po sebi civilni ciljevi, iako je u njima bilo vojnih ciljeva. Za njih operacija Oluja nije vojni napad koji je doveo do neželjenih posljedica, nego napad s namjerom deportacije civila.

Na pitanje predsjednika Žalbenog vijeća Theodora Merona o argumentu obrane da u granatiranju nije bilo civilnih žrtava, tužitelji su rekli da nije bilo ni potrebe dokazivati da je bilo civilnih žrtava, dodajući da je nekoliko svjedoka tijekom procesa reklo da su na ulicama Knina vidjeli mrtve i ranjene. Tužitelji su istaknuli da se i predsjednik Tuđman nakon Oluje hvalio efikasnošću u ispunjavanju cilja o deportaciji.

U nastavku konferencije sudu se obratila obrana generala Markača. Istaknula je kako teza o udruženom zločinačkom pothvatu ne stoji. Odvjetnik John Jones naglasio je da tijekom Oluje nije bilo nezakonitog napada, ako ga nije bilo, onda Markač i nije mogao sudjelovati u njemu. Prvostupanjsko vijeće zaključilo je da je operacija Oluja bila zakonita kao i tužiteljstvo te da je problem bio u zločinačkom pothvatu oko operacije Oluje, rekao je Jones. Dodao je kako nema razloga ne vjerovati u iskrenost Tuđmanova poziva Srbima da ne napuštaju svoje domove.

Tužitelji su ustvrdili da je Markač kao zapovjednik specijalne policije morao štititi preostale Srbe, a on je zataškavao zločine. Kažu da je znao za plan da se što više Srba iseli iz Krajine, da nije kaznio podređene i da je sudjelovao u planiranju Oluje. Tužiteljica je kazala da su sudionici bili svjesni teške situacije Srba u Krajini te su planirali bombardiranjem prisiliti ih na iseljavanje. Podsjetila je na Tuđmanove izjave koje su govorile o preseljavanju Hrvata na ta područja. Prema riječima tužitelja Markač je sudjelovao i u zataškavanju zločina u Gruborima.

RPŽ/H

Odgovori