Zagreb – Dvadeset godina nakon raspada bivše Jugoslavije u sjedištu Europske unije čuju se mišljenja da bi Europska komisija trebala imati zajednički ured za prevođenje koji bi, uz hrvatski, bio zadužen i za bošnjački, crnogorski i srpski jezik.
Na to upozorava ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Dunja Brozović Rončević u povodu završnih pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.
Iako time formalno ne bi bio ugrožen status hrvatskoga kao službenoga jezika Hrvatske kao punopravne članice Europske unije, osnivanje zajedničkoga prevodilačkog ureda predstavljalo bi presedan jezične politike Europske unije koja deklarativno podržava i potiče višejezičnost. Stoga pred Institutom, a osobito pred našim službenim pregovaračima stoje još važne zadaće u nastojanju da se hrvatskomu jeziku u zajednici europskih država osigura jednokopravan status kakav imaju svi službeni jezici država članica, ističe Brozović Rončević.