Mexiko City – Meksičkoj vladi globalna ekonomska kriza predstavlja najmanju brigu. Vjerujemo, radije bi se borili s njom nego s bezdušnim narkokartelima i narkobandama koje su zavladale u cijeloj srednjoameričkoj državi. Predsjednik Meksika Felipe Calderon započeo je težak rat protiv narkokartela u siječnju 2007. godine, nedugo nakon što je došao na vlast, a kada je borba krenula, brojke koje slijede bile su njegova najveća noćna mora.
U državi koja ima gotovo 110 milijuna stanovnika u nasilju zbog rata protiv krijumčara droge živote je izgubilo 7337 ljudi, što je više nego ukupni broj stradalih američkih vojnika otkada je počeo rat u Iraku.
Na nogama gotovo 50 tisuća vojnika i policajaca
Calderon je postavio 45 tisuća vojnika i 5000 pripadnika policije u 18 meksičkih država u kojima je nasilje najviše naglašeno. Krijumčari se u tim područjima bore s lokalnom vlašću kako bi izborili svoj put prema američkom tržištu, ali i ostvarili san da zavladaju Meksikom.
Najveće borbe vode se u blizini granice sa Sjednjenim Američkim Državama koje se žele uključiti u meksički rat protiv droge, a Amerikancima savjetuju da, ako nije nužno, ne putuju na jug. Najgora situacija je u Ciudad Juarezu gdje je u 2008. godini poginulo 1350 ljudi.
Iako rat još uvijek traje, nakon 21 mjeseca istrage uhićeno je 730 osoba povezanih s krijumčarenjem, ponajviše vezanih za kartel Sinaloa koji se najviše infiltrirao u američke gradove. U borbu se uključuje i sam američki Pentagon zbog šokantnog podatka da meksički karteli održavaju krijumčarske veze i dobavljaju drogu u više od 195 američkih gradova.
Korupcijski utjecaj na vladine institucije i povećanje nasilja u kartelima definitivno je podcijenilo sposobnost meksičke vlade u borbi protiv narkokartela, a Amerikanci im daruju 400 milijuna američkih dolara za njihovu borbu u ratu protiv droge.
U sprječavanju jačanja Sinaola kartela u SAD–u, zaplijenjena je droga vrijedna 59 milijuna dolara, oko 11 tona kokaina, više od milijun ectasyja te više od 500 kilograma amfetamina. Zaplijenjeno je i 150 vozila, tri letjelice i 170 komada oružja, a tijekom racije u dom jednog od narkobossova pronađen je i zoološki vrt s nekoliko divljih životinja poput puma, jaguara i tigrova. Victor Emilio Cazarez–Salazar, za kojeg se vjeruje da je vođa Sinaloa, još uvijek je u bijegu.
Narkoboss na Forbesovoj listi najbogatijih
Najtraženiji narkoboss u Meksiku, 51–godišnji Joaquin Guzman, kojeg se sumnjiči za tisuće ubojstava, svoje mjesto našao je na Forbesovoj listi najbogatijih ljudi na svijetu. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na milijardu dolara te mu je pripalo 701. mjesto. Guzman, koji je visok samo 152 cetimetra, čime je zaslužio nadimak “Shorty”, pobjegao je iz meksičkog zatvora 2001. godine te pokrenuo val nasilja diljem Meksika kako bi postao glavnim bossom krijmumčara droge. Uspjelo mu je te je danas glavni dobavljač kokaina na američkom tržištu.
Obezglavljena tijela krvava poruka kartela vladi
Najgora činjenica u velikom ratu protiv krijumčara droge su žrtve koje svakodnevno stradavaju na najbrutalnije načine.
Osim samih članova policije i vojske koji stradavaju u vatrenim okršajima s kartelima, bez glava, u doslovnom smislu, ostaju i nevini stanovnici koji su se jednostavno našli na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Oni su krvava poruka koju karteli šalju vladi Meksika.
Najveće obezglavljivanje nevinih žrtava u nedavnoj prošlosti Meksika psihološki je rat koji bezdušni karteli vode protiv vlade. Iako za sada niti jedna strana ne pobjeđuje, u 2008. na taj način ubijeno je oko 200 osoba, a većina obzeglavljenih tijela pronađena je uz poruke napisane vladi, dok ubojice videozapise mučenja žrtava, a zatim i rezanja njihovih glava, objavljuju na internetu.
Poruke pronađene uz tijela uglavnom su prijetnje, a glase “Vidiš. Čuješ. Začepi. Ako želiš ostati živ”, “za ovo ste vi odgovorni jer niste poštovali dogovor koji ste sklopili s nama”, “za svakog našega ubijenog, ubit ću vaših 10” i slično.
Bez glava su ostajali meksički vojnici, ali i politička lica manjih meksičkih gradova koji su se borili protiv nevjerojatne moći narkokartela. Njihova ukorijenjenost u društvu prešla je sve granice tako da oni koji i znaju nešto, policiji ne žele ništa reći. Mnogi zapovjedici policijskih postaja daju ostavke zbog straha za život, a azil traže u Americi.
Svjesni smo da ovi kukavički ubojice pokušavaju terorizirati ovu državu i društvo. Nećemo napraviti nijedan korak unazad u ovoj borbi niti će biti ikakvog dogovora ili milosti za neprijatelje ove zemlje – samo su jedne od riječi predsjedika Calderona kojima svoj narod poziva u rat protiv droge.
Vojni dezerteri vođe najveće grupe plaćenih ubojica
Najveći udarac Calderonovoj borbi protiv droge dali su baš njegovi ljudi. Zbog sumnje da su pomagali najmoćnijim kartelima uhićeno je nekoliko desetaka visokopozicioniranih ljudi policije, a nedavno je jak udarac zadalo i uhićenje desetaka meksičkih vojnika zbog umiješanosti u posao trenutačno najnemilosrdnijeg kartela Gulf.
Najveći neprijatelj kartela Gulf je kartel Sinaloa, za čije krijumčarske rute se bore, a njihov vođa Joaquin “Shorty” Guzman trenutačno je najtraženija osoba u Meksiku. Zetas, najveću grupu plaćenih ubojica kartela Gulf, koja je postala slavna zbog mučenja i rezanja glava svojih neprijatelja, zapravo su osnovali vojni dezerteri. U siječnju je uhićen jedan od osnivača Zetasa Miguel Angel Soto Parra.
Unatoč stotinama uhićenja krijumčara droge, među kojima se našla i pokoja velika riba, broj od 7337 mrtvih nimalo ne ide u prilog velikom ratu koji je započeo meksički predsjednik. Sudeći po Calderonovu stavu, on neće tako lako dići ruke od namjere da zauvijek iskorijeni desetljećima stvaranu narkoobitelj s ulica Meksika.
Američki tinejdžeri plaćeni ubojice meksičkih kartela
Najnoviji šokantni podatak dolazi iz američke policije koja je uhitila tinejdžera Rosalia Retu koji je od svoje 13. godine sa zadovoljstvom obavljao posao plaćenog ubojice za meksičke kartele.
Mislio sam da sam Superman. Volio sam to raditi, posebice ubiti prvu osobu – izjavio je Reta nakon uhićenja američke policije. On i još dvojica prijatelja bili su članovi ćelije američkih tinejđera – plaćenih ubojica u SAD–u. Jedan od njegovih kolega tri dana nakon uhićenja na smrt je izboden u zatvoru.
Jedini uspjeh protiv kartela Arellano
Braća Arellano Felix, vođe istoimenog kartela, uhićeni su početkom rata protiv droge te sada služe kazne u meksičkim zatvorima. Benjamin Arellano Felix 2007. osuđen je na 22 godine zatvora, a navodni je veliki vođa toga klana. Amerika traži njegovo izručenje. Eduardo Arellano Felix uhićen je u listopadu 2008. Francisco Javier Arellano Felix 2007. osuđen je na doživotni zatvor.
Zarada od 15 milijuna dolara
Borba kartela protiv meksičke vlade zasigurno je za nijansu jača, posebice kada je novac u pitanju. Naime, krijumčarenjem droge godišnje zarađuju 15 milijardi američkih dolara. Za taj iznos karteli vode i međusobne ratove te nemilosrdno ubijaju svakoga tko duguje bilo kakav novčani iznos ili je optužen za izdaju zbog suradnje s drugim klanom.