Bern – »Ovo su zadnji dani eura kakvog znamo«, procjena je analitičara švicarske banke Credit Suisse. No, analitičari snažnog financijskog švicarskog carstva ne tvrde da to znači i raspad eurozone, pogotovo ne Europske unije.
Ali, sigurno je, barem kako tvrde Švicarci, da će do siječnja doći do velikih promjena koje bi dugoročno mogle imati utjecaj i na život eurozone. Nitko, pa ni Njemačka, neće biti pošteđen posljedica svega onoga što se sada događa. Poruka je švicarskih bankara da će se trebati okrenuti racionalnom ponašanju i u bankarskom sektoru.
Dramatična situacija bit će potencirana kada se na financijskom tržištu osjete sve posljedice krize u Italiji, Španjolskoj, Portugalu. Nije isključeno da će i Francuska vrlo skoro početi jače osjećati posljedice sadašnje krize, a ni njemački podaci o stanju gospodarstva na kraju godine neće biti posve uspješni. Zato će europski političari sljedećih tjedana morati donijeti značajne odluke koje će odrediti i budućnost europskog zajedništva i ujedinjenja.
Napetost i dalje vlada na burzama, ali i u centrima političkog odlučivanja. Olli Rehn tako poručuje da će Bruxelles intenzivno pratiti što se događa u Italiji, uz svo zadovoljstvo što je Monti preuzeo vladu. Rehn ima i težak zadatak uvjeriti Nijemce da su euroobveznice najbolji izbor koji osigurava sigurnost eurozone. Njemačka vlada je skeptična, ali će odluku trebati donijeti vrlo brzo.
Rehn je u Berlinu kazao da će europska gospodarstva stagnirati ako se što prije ne nađe rješenje, »sustavni odgovor«.
Njemačka je stvarnost takva da CDU odbacuje takva rješenje, a i raspoloženje nekih drugih stranaka zasad nije naklonjeno obveznicama. Rehn opet kaže da nema mnogo mogućnosti kako da se postigne financijska stabilnost, pa iako se o tome barem javno nije govorilo, u Berlinu je iznad glava lebdjela opasnost da i Francuskoj krene loše.
»Ovo je put do uništenja Europe«, opet poručuju neki njemački političari i poduzetnici, reagirajući na prijedloge o obveznicama. Iznose se brojke koje, barem kako su ih posložili Nijemci, pokazuju negativni učinak. Berlin, zasad, pokazuje više simpatija za preuređenje Lisabonskog ugovora koje bi omogućilo striktnije kontrole i sankcije onima koji krše pravila. Tu je uključena i tužba europskom sudu u Luxembourgu.
Merkel stalno govori o reformama koje vode »novoj Europi«. Bez reformi, tvrdi Merkel, Europa ne može uspjeti i biti konkurentna. Na stolu je niz prijedloga, a vremena je sve manje. Stječe se dojam da događaji idu brže od razmišljanja politike, pogotovo od konkretne realizacije onoga što je dogovoreno. Političari sve više gase vatru, a kada ni u tome ne uspiju, poput Italije i Grčke, prinudni upravitelji postaju tehnokrati. To je u neku ruku i suspenzija demokratskog života, jer su političke stranke kapitulirale, priznale nemoć i sve prepustile stručnjacima kojima je prioritetni cilj sačuvati sustav koji je bio do sada.
Sve ostale priče, pa i ona koja se sada tako često čuje u Njemačkoj o »više ili manje Europe«, postaju deplasirane. Podaci s burza su sve lošiji, politički interesi velikih članica Unije sve različitiji. Njemačko-francuski dvojac još uvijek vuče u jednom smjeru, Britanci su davno otišli u drugom, novopridošle članice šute, zemlje-uzori postale su zemlje velikih problema.
Kada bankari u Švicarskoj šalju alarmantne podatke, stanje je sigurno još gore nego što se na prvi pogled čini.
»Njemačka mora biti stup stabilnosti«
Predsjednik njemačke središnje banke Jens Weidmann pozvao je u utorak svoju zemlju da preuzme ulogu »stupa stabilnosti« u borbi s dužničkom krizom i da se zauzima za očuvanje neovisne monetarne politike.
Najveće europsko gospodarstvo nosi »posebnu odgovornost« koja premašuje njezinu ulogu glavnog financijaša programa pomoći i jamstava koji se pripremaju u zadnjih godinu dana, rekao je čelnik Bundesbanke u govoru u Berlinu na skupu njemačkih poslodavaca. »Njemačka mora ispuniti svoju zadaću stupa stabilnosti pružajući dobar primjer u vođenju javnih financija, ali i zauzimajući se za stabilnu europsku monetarnu politiku«, naglasio je.
Weidmann, bivši savjetnik Angele Merkel koji je na vodeću dužnost u Bundesbanci došao prije nekoliko mjeseci, pozvao je kancelarku da ne skrene sa svog pravca, usprkos sve brojnijim pozivima da se ECB jače uključi u borbu s krizom.
RPŽ/V