Jedan od najljepših marijanskih blagdana upravo je ovaj koji se slavi 15. kolovoza, Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo ili Velika Gospa.
Iako ovoj svetkovino prethodi velika tradicija, njezin sadržaj kao dogmu tj. članak vjere proglasio je papa Pio XII. tek 1.studenog 1950. godine. Crkveni oci i pisci, te sveci i uglednici Crkve tijekom svih stoljeća pisali su o Marijinu uznesenju na nebo i tumačili kako je to moguće.
Uz vjerničku predaju i štovanje, to je uvjerenje uzeto kao temelj za proglašenje dogme. Naime, nije bilo moguće da smrt proguta onu koja je imala takvu ulogu u povijesti spasenja, kojoj je Bog povjerio rođenje svoga Sina, Spasitelja svih ljudi. Zbog toga se govori o usnuću Blažene Djevice Marije i tri dana potom o uznesenju njezina slavnog tijela u Nebo. Onu s kojom je najviše bio sjedinjen, Krist je uzeo k sebi, da bude tamo gdje je i on, kod Oca nebeskoga. Sveti Antun Padovanski, veliki propovjednik, Mariju naziva ‘škrinjom njegova posvećenja’.
Veliki pobornik za proglašenje dogme o Marijinu uznesenju bio je i fra Karlo Balić. On je po nalogu Pija XII. prikupljao dokumentaciju Svjedočanstva o uznesenju Blažene Djevice Marije iz svih stoljeća. Ta vrijedna građa donijela je uvid u dugu tradiciju kršćanskog vjerovanja i čašćenja Blažene Djevice Marije upravo pod tim vidikom. Duga povorka hodočasnika koja će danas pohoditi marijanska svetišta neka bude poticaj i nama da se duhom prenesemo u tu rijeku hodočašćenja i slavljenja Blažene Djevice Marije, Majke Kristove i Majke naše.
RPŽ