Uvjeti sporazuma potpisanogu u Minsku

summit u_minsku

Donosimo glavne točke sporazuma između proruskih pobunjenika i izaslanika Kijeva potpisanog 12. veljače 2015. u Minsku gdje su se sastali predsjednici Vladimir Putin, Petro Porošenko i Francois Hollande te njemačka kancelarka Angela Merkel.

Taj dokument od 13 točaka preuzima velikim dijelom točke protokola o prekidu vatre potpisanog 5. rujna u Minsku i razrađene u memorandumu od 19. rujna koje nisu donijele trajni mir.

Novi tekst proširuje tampon zonu, od kuda treba povući teško naoružanje i inzistira da Kijev kontrolira granice kao i provođenje ustavnih reformi u zemlji.

  • Strane u sukobu se obvezuju na bilateralni prekid vatre od 15. veljače u ponoć po vremenu u Kijevu (subota, 23 sata po srednjoeuropskom) u regiji Donjeck i Lugansk. Sporazum iz rujna je predviđao uspostavu prekida vatre, ali to nije ispošoivano. Novi prekid vatre, uveden 9. prosinca također nije realiziran.
  • Dokument predviđa da obje strane povuku svo teško naoružanje kako bi se uspostavila tampon zona široka 50 km i duga 140 km. Prethodni sporazum predviđali su zonu od 30 km širine.
  • Novi dokument precizira da je sadašnja crta fronte za snage Kijeva crta fronte, a za separatiste koji su od rujna zauzeli teritorij, ona treba odgovarati crti na snazi tijekom sporazuma iz Minska 19. rujna.
  • Povlačenje teškog naoružanja treba početi najduže dva dana nakon stupanja na snagu prekida vatre i treba završiti u roku od 14 dana.
  • Tekst također predviđa povlačenje stranih oružanih skupina, vojne opreme i plaćenika s ukrajinskog teritorija, pod nadzorom OESS-a.
  • Dokumentom se predviđa i oslobađanje svih zatvorenika i talaca zatočenih od početka sukoba u travnju. Taj uvjet je već postavljen u prethodnim sporazumima ali je bio tek djelomično poštovan. Posljednja masovna razmjena stotine zatvorenika je bila krajem prosinca.
  • Kao i prethodni sporazumi, novi dokument predviđa pokretanje dijaloga radi održavanja lokalnih izbora, sukladno ukrajinskom zakonu i radi određivanja budućeg statusa regija Donjeck i Lugansk.
  • Predviđa se i amnestija za borce uključene u sukob.
  • Kijev je već u rujnu usvojio specijalni status teritorija pod kontrolom pobunjenika koji im je davao više autonomije, zajamčio slobodno korištenje ruskog i predviđao organiziranje lokalnih izbora 7. prosinca. Jedan drugi zakon predviđao je amnestiju dijela pobunjeničkih boraca. Pobunjenici su odbacili ponudu i organizirali su 2. studenoga vlastite predsjedničke i parlamentarne izbore, koje su Kijev i Zapad osudili.
  • Ukrajina je objavila poništenje dvaju zakona i od sredine studenoga je prekinula financiranje teritorija pod kontrolom pobunjenika. Pobunjenici od tada upozoravaju na gospodarsku blokadu koju provodi Kijev. Dokument precizira da se moraju odrediti načini uspostave gospodarskih i socijalnih veza, poput isplate mirovina, između zona pod kontrolom ukrajinskih snaga i pobunjenika.
  • Ukrajina treba odrediti djelovanje svog bankovnog sustava u regijama u sukobu.
  • Kontrola granica treba biti u nadležnosti snaga Kijeva u cijelom području sukoba, nakon održavanja lokalnih izbora.
  • Tekst predviđa provođenje ustavnih reformi, među kojima pokretanje izrade novog Ustava do kraja 2015. i “decentralizaciju” regija Donjecka i Luganska u dogovoru s predstavnicima tih zona.