Vatikan – Na uobičajenom brifingu za novinare 24. travnja u Tiskovnom uredu Svete Stolice povodom kanonizacija blaženoga Ivana XXIII. i blaženoga Ivana Pavla II., bilo je riječi o molitvenim bdjenjima hodočasnika pristiglih u Rim.
Predstojnik Tiskovnog ureda o. Federico Lombardi govorio je o najvažnijim trenucima svečanosti 27. travnja, na kojoj će, kako se za sada predviđa, biti nazočni predstavnici drugih vjeroispovijesti, 93 izaslanstva iz raznih zemalja te 24 šefova država i kraljevina. Suslavit će oko 150 kardinala i 1000 biskupa.
Nizom bdjenja u Rimu će u noći između 26. i 27. travnja započeti veliko slavlje vjere. Bit će to probdjevena noć, odnosno noć iščekivanja u molitvi, koju će animirati skupine na raznim jezicima, u najmanje 11 crkvi Vječnoga Grada, najavio je glasnogovornik Rimskoga vikarijata don Walter Insero. Bdjenja će započeti u subotu u 19 sati misom u bazilici Monte santo, u kojoj je Ivan XXIII. zaređen za svećenika godine 1904., a od 21 sat nastavit će se u drugim crkvama, između ostaloga u crkvi Svete Agneze na Piazzi Navoni; u Svetom Marku pri Kapitoliju, na samom Venecijanskom trgu; u crkvi Presvetoga Imena Isusova; u crkvi Svetoga Ignacija Loyolskoga, izvještava Radio Vatikan
U nedjelju 27. travnja ujutro program započinje u 9 sati na Trgu Sv. Petra molitvom Milosrdne krunice, uz pjevanje zbora Rimske biskupije, nakon čega će litanijama svetaca započeti euharistijsko slavlje. Na misi će se zboru Sikstinske kapele pridružiti i zbor Filharmonije iz Krakova, te zbor Bergamske biskupije.
Obred kanonizacije je odmah na početku slavlja, nakon tri zahtjeva koja će Papi uputiti pročelnik Kongregacije za proglašenje svetih kardinal Angelo Amato, papa Franjo izgovorit će formulu koja izražava prijedlog za čašćenje novih svetaca u cijeloj Crkvi. Nakon formule bit će prikazane relikvije novih svetaca, koje će donijeti njima bliske osobe, koje još valja odrediti; zatim trenutak zahvale te nastavak mise od Slave. Kao uvijek na velike blagdane, Evanđelje biti čitano na grčkom i latinskom jeziku.
Što se pak tiče nazočnosti na slavlju, Lombardi je rekao da Sveta Stolica ne upućuje nikakav poseban poziv, nego samo obavijest te stoga tko će biti nazočan pokazat će posebno zanimanje i vrlo je dobrodošao. To vrijedi i za državna izaslanstva, kao i za predstavnike drugih vjeroispovijesti. Očekuje se velik broj pravoslavnih i anglikanaca, kao i Židova i muslimana. “Sve je potpuno slobodno. Dobro su došli oni koji će htjeti doći”, rekao Lombardi te dodao kako će zacijelo doći velika skupina Židova koji su na različite načine pokazali poštovanje i naklonost prema toj dvojici papa, koji su bili posebno važni za odnos sa židovskim narodom. Tu su i muslimani koji su izrazili želju za sudjelovanjem na slavlju. Bit će, dakle, nazočne i druge religije, ali nemamo popise izaslanstava, rekao je Lombardi.
Ni nazočnost umirovljenoga pape Benedikta XVI. nije potvrđena. Papa Benedikt XVI. je dobrodošao i zna da je željen i pozvan. Poštujemo njegovu slobodu, njegovu dob i njegove snage, u vezi s njegovim dolaskom ili ne toga dana. Stoga nema nikakve službene informacije o njegovoj nazočnosti; postoji želja za tim da dođe. Ako dođe, svi ćemo biti sretni, ako ne dođe, nemamo se pravo osjetiti razočaranima zbog neispunjenoga obećanja, jer to nitko nije obećao, rekao je Lombardi.
RPŽ/I