Mostar – Prof. dr. Zdravko Tomac pozvao je ministricu vanjskih i europskih poslova Hrvatske Vesnu Pusić da podnese ostavku.
– Vesna Pusić je još 1992. govorila da Srbija nije izvršila agresiju na BiH, da nema Domovinskog rata, već da je to dogovoreni rat između velikohrvatskog i velikosrpskog nacionalizma, da je Herceg Bosna monstruozna tvorevina, da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH i tako dalje.
Nakon oslobađajuće presude Haškog suda hrvatskim generalima, Vesna Pusić bi trebala podnijeti ostavku na dužnost ministrice vanjskih poslova Hrvatske, kazao je dr. Zdravko Tomac na promociji svoje knjige “Memoari”, održanoj u, do posljednjeg mjesta ispunjenoj, kongresnoj dvorani mostarskog hotela Ero, izvješćuje portal Dnevnik.ba.
Tomac je kazao kako je svoju knjigu koju je napisao kao “ispovijest za spas duše” završio dan prije izricanja oslobađajuće presude generalima Gotivini i Markaču.
– Ta presuda je pokazala da Hrvatska nije stvorena zločinačkim pothvatom, već obranom od velikosrpske agresije. U toj obrani bilo je i zločina pojedinaca, no te zločine nije počinila država, niti je Hrvatska stvorena na zločinu, ustvrdio je Tomac.
Dodao je kako sada predstoji nastavak borbe – dokazivanja da Herceg Bosna nije udruženi zločinački pothvat, i dokazivanja nevinosti šestorice čelnika Herceg Bosne, koji čekaju izricanje prvostupanjske presude u haagu.
– Bez Herceg Bosne, ne bi bio obranjen hrvatski narod u BiH, niti bi bila obranjena BiH, predstoji borba u dokazivanju da Hrvatska nije izvršila agresiju na BiH, već obrnuto da je Hrvatska spasila BiH od velikosrpske agresije, kazao je Tomac.
Govoreći ironično Tomac je kazao kako je general Slobodan Praljak, kojem se sudi u Haagu “kriv” jer je u svoju vikendicu i svoj stan primio, hranio i liječio muslimanske izbjeglice”.
-“Kriv je”, jer je stao ispred majki vojnika JNA kako bi ih zaštitio od snajperskih hitaca, jer je omogućio da vojnici JNA mogu otići svojim kućama, kazao je Tomac.
Tomac u knjizi opisuje događaje iz vremena kada je bio jedan od čelnika Saveza komunista Hrvatske, kada je kako kaže bio Kardeljevac, vremena agresije na Hrvatsku, kada je bio potpredsjednik Vlade nacionalnog jedinstva, jedno poglavlje posvećuje i BiH koju naziva Ahilovom petom hrvatske politike.
Opisuje svoj razgovor s predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom u Kopenhagenu, uoči agresije na Hrvatsku, kada mu je Tuđman nudio mjesto potpredsjednika HDZ-a. Tomac se u knjizi bi li za Hrvatsku bilo bolje da je prihvatio tu ponudu ili, što je, prema njegovu i Tuđmanovu dogovoru, djelovao na preobrazbi SK Hrvatske i Socijaldemokratsku stranku, čija je uloga bila itekako važna u vrijeme raspada Jugoslavije
– Ako je Tuđman napravio neku pogrešku onda je pogriješio što je pristao na ukidanje Herceg Bosne, kazao je Tomac.
Predstavljajući knjigu “Memoari” prof. dr Božo Žepić kazao je kako je Tomcu, dok je bio potpredsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Hrvatske, pisao i u pismu ga pitao je li rat u Hrvatskoj bio neizbježan, a on mu je, kaže, u knjizi odgovorio: “Rat se mogao izbjeći na način da se predamo i odreknemo svoje slobode”.
Tomac, kazao je prof. Žepić, u knjizi piše kao je u životu i politici donosio pogrešne odluke, u dobroj namjeri, za koje je kasnije shvatio da su bile pogrešne i zbog kojih ga je grizla savjet.- A savjest može gristi samo nekog tko ima savjest, kazao je prof Žepić.
Dodao je kako je prof. Tomac kroz knjigu opisao i svoj život i svoju transformaciju od marksističkog ateiste, do katolika i hrvatskog domoljuba, od srpa i čekića do križa, od Kardeljevca do Tuđmanovca.
Prof. dr Zdravko Tomac je neprijeporni politički i nacionalni autoritet među Hrvatima, a njegova knjiga “Memoari” je politički leksikon, kazao je, predstavljajući Tomčevu knjigu, zamjenik predsjednika HDZ 1990 i zastupnik u parlamentu BiH Martin Raguž.
U knjizi Tomac piše i o zločinima komunističkih vlasti, smatrajući odgovornim i Tita i Kardelja i za Goli otok, Bleiburg i brojne druge zločine. Piše i o ulozi Tita u procesu protiv kardinala Stepinca, govori o razlazu s Ivicom Račanom. Piše i o Ivu Sanaderu, Jadranki Kosor, Tomislavu Karmarku te brojnim drugim ličnostima u političkom životu Hrvatske, prije i nakon njene samostalnosti.
RPŽ/DB