Još nas samo pet dana dijeli od željno iščekivane hrvatske pretpremijere filmske fantazije Hobit: Neočekivano putovanje (The Hobbit: An Unexpected Journey), a studio ulaže posljednje napore kako bi skrenuo pozornost na svoj uradak.
Tako je objavljen 13-minutni videoklip s novim snimkama iz filma te intervjuima s glumcima (uključujući i Elijah Wood) i redatelja Petera Jacksona.
Najavljeno je kako će na IMAX pretpremijerama diljem svijeta, pa i u našoj zemlji, svi gledatelji dobiti postere s likovima Bilba Bagginsa, Gandalfa, Golluma ili Thorina.
Inače, svjetska pretpremijera prvog dijela – The Hobbit: An Unexpected Journey (Hobit: Neočekivano putovanje), održana je prije osam dana u Wellingtonu na Novom Zelandu.
Hobit: Neočekivano putovanje 3D prikazivat će se u revolucionarnih 48 sličica u sekundi ili tzv. High Frame Rate, najvio je Blitz CineStar. To znači da ćemo u zgodama Bilba Bagginsa i njegove družine uživati kao da smo s njima. U kina stiže 14. prosinca. Kvaliteta filmova će se u najvećoj mjeri očitovati kod brzih scena u filmu te kod pomicanja kamere u svrhu pratnje određenog objekta ili osobe.
Za one koji ne znaju (ako takvih uopće ima), Hobit je priča o susretljivom i mirnom hobitu Bilbu Bagginsu i njegovu nevoljkom udjelu u vratolomnoj potrazi za zmajevim zlatom u društvu čarobnjaka Gandalfa i skupine patuljaka. Ova predivna bajka puna čudesnih stvorenja iz svijeta mašte – vilenjaka, goblina i trolova, jedan je od najljepših klasika fantastične književnosti i jedna od najtiražnijih knjiga u povijesti nakladništva.
Glumačku postavu predvode Martin Freeman (Bilbo Baggins) i Ian McKellen (Gandalf). Družinu patuljaka čine Richard Armitage (Thorin Oakenshield), Ken Stott (Balin), James Nesbith (Bofur), Stephen Hunter(Bombur), Graham McTavish (Dwalin), William Kircher (Bifur), Jed Brophy (Nori), Rob Kazinsky (Fili), Aidan Turner (Kili), Peter Hambleton (Gloin), John Callen (Oin), Mark Hadlow (Dori) i Adam Brown (Ori). Svoje uloge iz Gospodara prstenova repriziraju Cate Blanchett (Galadriel), Andy Serkis (Gollum), Elijah Wood (Frodo), Orlando Bloom (Legolas) i Hugo Weawing (Elrond).
Roman Hobit kronološki prethodi Tolkienovoj kultnoj trilogiji Gospodar prstenova, čiju je megauspješnu filmsku inačicu također snimio Peter Jackson. Projekt vrijedan 500 milijuna američkih dolara doživio je brojne nedaće i nekoliko godina kašnjenja. Drugi dio trilogije The Hobbit: The Desolation of Smaug (Hobit: Smaugova pustoš) u kina stiže 13. prosinca 2013. Treći film The Hobbit: There and Back Again (Hobit: Tamo i opet natrag) premijeru će imati 18. srpnja 2014. godine.
Jeste li znali o Tolkienu?
Iz tmine svoga života, tako frustriran, stavljam pred vas onu jedinu veliku stvar koju treba ljubiti na zemlji: Presveti Sakrament… U njemu ćete pronaći ljubav, slavu, čast, odanost i pravi uzor za sve vaše ljubavi na zemlji. I k tome: Smrt – ono što po božanskom paradoksu dovršava život i zahtijeva predavanje svega, a opet po samom njezinu okusu – ili predokusu – može se sačuvati ono što tražite u svojim zemaljskim odnosima (ljubav, vjernost, radost) i može poprimiti onaj osjećaj stvarnosti, vječnog trajanja za kojim sva srca čeznu. (Pisma J.R.R. Tolkiena)
Godina je već odmakla; ispod prostrane kupole Velike dvorane Sveučilišta u Birminghamu postavljeni su redovi privremenih kreveta, puni bolesnih i ranjenih ljudi, većinom nedavno pristiglih iz Francuske. Jedan od njih piše u malu bilježnicu.
Godina je 1916. i on je nekoliko mjeseci sa svojim bataljunom bio na Sommi. Već je mnogo njegovih školskih i studentskih kolega poginulo. U usporedbi s njima, on je sretan: pokošen je iscrpljujućom upornom vrućicom, koja se raširila u rovovima preko sveprisutnih uši. Oporavlja se, iako je još uvijek slab i iscrpljen, nespreman vratiti se u svoju jedinicu. Uskoro, bit će otpušten iz službe i moći će otići u Staffordshire da bi bio sa svojom ženom, s kojom se vjenčao prije jedva osam mjeseci, dva mjeseca prije nego što su ga poslali u Francusku. U međuvremenu, on piše: priče o mitskim vremenima, o vilenjacima i zmajevima i ljubavi i očaju i nadi, izgubljenoj i obnovljenoj. Njegovo je ime Ronald Tolkien.
Priče koje je napisao u to doba neće biti objavljene još 70 godina, ali teme i likove koje je opisao u njima postepeno su dobivali oblik i izravno doveli do njegovih slavnih djela: Hobita i Gospodara prstenova. Ondje je dok se najprije oporavljao u bolnici pa zatim na nizu kućnih dopusta, počelo njegovo životno djelo: korpus maštovitih rukopisa čija je prevladavajuća tema, kako je kasnije priznao, bila Smrt.
Tolkien je najpoznatiji kao pisac – njegova objavljena djela zauzimaju oko dvadeset debelih svezaka, ali on je bio i mnogo više od toga: muž, otac četvero djece, profesor arhaičnoga engleskog jezika na Oxfordu, predani katolik. Kako je spajao sve ove stvari? Kako je njegovo pisanje povezano s ostatkom njegova života i s njegovim poslom? Kakav je čovjek bio, on koji je vjerojatno zauvijek promijenio vrstu knjiga koje se pišu i čitaju?
Mnogi čitatelji njegovih knjiga, a još više oni koji su vidjeli njihove filmske adaptacije, možda ne shvaćaju da Tolkien nije bio samo praktičan katolik, već da je njegova vjera bila centralna stvar u njegovu pisanju.
Neki obraćenici na katoličanstvo rekli su da im je čitanje Gospodara prstenova pomoglo u ˝krštenju˝ njihove mašte ili u pripremanju njihovih duša na dar vjere, unatoč nedostatku ikakva eksplicitna ukazivanja na kršćanstvo u njegovu djelu. Kao što ćemo vidjeti, Tolkien je sam priznao da je to bilo ˝u osnovi vjersko i katoličko djelo˝, a ponekad je imao dojam da je božanska Providnost ˝imala svoje prste˝ u njegovu pisanju.
RPŽ/H/BN