Mostar – Prije rata na popisu pučanstva provedenom na području današnje Srednjobosanske županije, koja je uključivala općine Travnik, Kiseljak, Kreševo, Fojnicu, Busovaču, Vitez, Novi Travnik, Bugojno, Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i novouspostavljenu općinu Dobretići, bilo je 337.010 stanovnika.
Po podacima koji su službeni, tada je na tome području živjelo 127.165 Hrvata.
Dvadeset dvije godine kasnije na tome podeučju je registrirano ukupno 273.149 osoba, od čega oko 103.000 Hrvata. Najveći pad doživjele su hrvatske zajednice u Bugojnu i Travniku, a jedini rast broja pučanstva bilježe tek Kiseljak, Vitez i Dobretići. Po podacima koji su do sada prikupljeni i obrađeni najveći pad u ukupnoj populaciji dogodio se u općini Jajce. U ovoj općini je čak po dostavljenim i obrađenim podacima oko 15.000 stanovnika manje nego 1991. godine. Od prijeratnih 45.000 danas je tek 30.000. U toj općini Hrvata je oko 15.000. Po dostupnim podacima slijedi Bugojno. Tamo je 13.000 stanovnika manje nego što je to bilo 1991. godine od ukupno 46.889 stanovnika.
Nakon 22 godine u Bugojnu je popisano, u razdoblju od 1. do 15. listopada, domicilnog stanovništva 34.559, što predstavlja tek 73 posto prijeratnog broja. Danas je, međutim, samo 4500 Hrvata, dok je tamo prije rata bilo 16.031 Hrvata. U Travniku je manje 12.500 stanovnika nego 1991. godine kada je popis pokazao da je bilo više od 70.000 ljudi. Po procjenama timova koji su pratili popis, oko 11.000 Hrvata manje je na popisu 2013. godine.
Naime, u županijskome središtu, Hrvata je po popisu 1991. bilo 26.118, a ta se brojka danas kreće oko 15.000. Ovaj popis pučanstva pokazao je da je hrvatska zajednica najviše porasla u općini Vitez koji je i ekonomski najvitalniji jer se procjenjuje da je tamo danas za 2500 osoba više iz reda ovoga naroda. U Kiseljaku se smanjio broj pučanstva za čak 3000, što otpada na Srbe i Bošnjake, ali je broj Hrvata neznatno rastao.
Najmanja općina Dobretići, nastala razdvajanjem od Skender Vakufa, danas broji oko 2300 stanovnika i tamo su Hrvati jedino u ogromnoj većini u Srednjobosanskoj županiji.
RPŽ/VL