New York – Više od 500 (The New York Times javlja čak 700) prosvjednika uhićeno je u subotu u New Yorku nakon što su blokirali promet na jednom od najprometnijih gradskih mostova – Brooklyn Bridgeu. Riječ je o ljudima koji već danima prosvjeduju na i oko Wall Streeta protiv čelnika financijske industrije, korporacijske pohlepe i burzovnih mešetara koje smatraju najodgovornijima za aktualnu gospodarsku krizu u Sjedinjenim Državama.
Subotnji incident dogodio se u popodnevnim satima kad su prosvjednici pokušali prijeći most. Kako javljaju američki mediji, policija ih je upozorila da se moraju držati nogostupa jer će u suprotnom biti uhićeni.
»Oni koji su bili na nogostupu nisu uhićeni. Zato su uhićeni svi koji su sišli na kolnik i tako blokirali promet«, izjavio je glasnogovornik newyorške policije Paul Brownie.
No prosvjednici tvrde kako ih je policija prevarila i stjerala u zamku. Objašnjavaju kako im je policija dopustila da dođu na most, a zatim okružila i uhitila. »Policajci su promatrali i nisu činili ništa. Dapače, činilo se kao da nas vode na kolnik«, izjavio je Jesse A. Myerson, medijski koordinator pokreta »Okupirajte Wall Street«. Jedan od sudionika prosvjeda izjavio je za The New York Times kako se priključio ljudima na kolniku jer policija nije davala nikakve znakove da je to zabranjeno. Tvrdi kako mu se činilo da imaju policijsku pratnju zbog vlastite sigurnosti. No kad su prosvjednici već prepješačili trećinu mosta prema Brooklynu, policija je razvukla trake i uhitila sve koji su bili na kolniku. Ostalima je bilo dopušteno da se vrate na Manhattan.
Ako je suditi po onome što se prije događalo, ovaj posljednji val uhićenja mogao bi samo inspirirati dolazak novih prosvjednika. Podsjetimo, prosvjedi su započeli 17. rujna kad su organizatori putem interneta pozvali ljude da dođu na južni dio Manhattana i zadrže se tamo nekoliko mjeseci. Unatoč ignoriranju prosvjeda od svih većih medija, oni su iz dana u dan sve više dobivali na važnosti. A onda je prošlog vikenda policija uhitila stotinjak aktivista na Wall Streetu što je podiglo prašinu zbog policijske brutalnosti i nakon čega se još više ljudi priključilo prosvjedima. Prosvjednici tvrde kako brane 99 posto Amerikanaca od jedan posto onih najbogatijih. Premda neki mediji nazivaju prosvjednike anarhistima i huliganima, treba reći kako to nije tako te da većinu čine sasvim normalni ljudi koji su ostali bez posla ili kuće zbog financijskog sloma iz 2008. godine.
Zanimljivo, premda je financijska kriza počela upravo u Sjedinjenim Državama i premda investicijske banke snose veći dio odgovornosti za nju, većih prosvjeda sve do sada nije bilo. Tek nakon arapskog proljeća, počeli smo gledati i prosvjede u Europi (nedavno u Španjolskoj) a sada i SAD-u (danas New York, a prije koji mjesec u saveznoj državi Wisconsin). Američki mediji i politički vrh za sada više-manje ignoriraju ono što se događa na jugu Manhattana. Iako 2000 prosvjednika nije neka masa, pokret postaje sve važniji, a policijske akcije poput ove u subotu ili one od prije tjedan dana idu im u korist i ne bi uopće bilo čudno da se njihov broj poveća za još jednu nulu.
Smrtni grijeh koji nagriza Ameriku
Washington – Predavaonica Sveučilišta Georgetown u Washingtonu ukrašena slikama koje simboliziraju moral, vjeru i patriotizam, ponudila je u subotu navečer idealnu scenografiju za predavanje Michaela Moorea o »smrtnom grijehu«, pohlepi, koja prema njegovu mišljenju, nagriza Amerikance. Američki redatelj predstavio je svoje najnovije djelo, memoare »Here comes Trouble« (Stižu problemi), pred studentima jezuitskog sveučililšta Georgetown, elitne ustanove utemeljene 1789. godine. »Mi Amerikanci dopustili smo maloj skupini osoba da postanu stručnjaci za jedan od sedam smrtnih grijeha«, kazao je on. »A taj je grijeh, naravno, pohlepa«. Šezdesetih i sedamdesetih godina, objašnjava Michael Moore, uzevši za primjer vlastito djetinjstvo u Flintu, gradu u američkoj saveznoj državi Michigan, poznatoj po automobilskoj industriji, bogati su plaćali visoke poreze ali su živjeli vrlo udobno, dok su manje bogati imali stan, besplatno obrazovanje i sigurnost zaposlenja. Treba reći da danas više nije tako, tvrdi redatelj filmova »Ludi za oružjem«, dobitnik Oscara 2003. za najbolji dokumentarac, i »Fahrenheit 9/11«, za koji je dobio Zlatnu palmu u Cannesu 2004. godine. »Što se moglo dogoditi tijekom posljednjih trideset godina, a da pomislimo da radimo nešto dobro stvarajući društvo koje proizvodi toliko bijede?«, upitao se on podsjećajući da 46,2 milijuna Amerikanaca živi u »siromaštvu«.
RPŽ/V