Mostar – Do kraja sljedećeg tjedna čelnici triju političkih stranaka, koji su autori sporazuma iz Pruda i Banje Luke, razmijenit će konkretne prijedloge ustavnih rješenja uoči novog sastanka koji će se održati 23.veljače 2009. godine u Mostaru, a čiji će domaćin biti predsjednik HDZ–a BiH Dragan Čović. Već tada bi mogla biti i javno usuglašena ključna načela zbog kojih su predsjednici Dragan Čović, Sulejman Tihić i Milorad Dodik pristali na kompromis.
Jedan od temeljnih dogovora je vezan uz sami početak izrade ustavnoga akta. U pitanju je preambula Ustava koja jamči opstanak Bosne i Hercegovine. Kako doznaje Večernji list, to je bio ključni razlog zašto je bošnjački politički lider Sulejman Tihić pristao na druge kompromise o ustroju četiri federalne jedinice na središnjoj razini vlasti.
Tako bi se u preambuli Ustava izravno navelo da se bilo koja od četiri federalne jedinice ne može jednostrano izdvojiti iz državne zajednice Bosne i Hercegovine bez suglasnosti preostale tri jedinice.
To bi bio napredak u odnosu na dosadašnji aneks IV. Daytonskog sporazuma. Naime, iako se u preambuli aktualnog Ustava navodi kako se poštuje suverenitet, teritorijalni integritet i politička nezavisnost Bosne i Hercegovine, izrijekom se ne spominje mogućnost odcjepljenja dijela sadašnjih unutarnjih struktura.
Ovakvo novo rješenje moglo bi djelomično umiriti strahove dijela bošnjačke javnosti koja u Prudskom sporazumu, a napose u Banjolučkoj izjavi, iščitava put za realizaciju najavljivanih projekata odcjepljenja Republike Srpske i, s druge strane, uspostave Herceg–Bosne koja bi, kako se tumači u Sarajevu, imala iste separatističke nakane. Dapače, novim se rješenjima u cijelosti uklanjaju slične sumnje i cementira opstanak države BiH.
Istodobno, buduće bi federalne jedinice trebale imati teritorijalni diskontinuitet, što sporazum čini dodatno kvalitetnim budući da bi se time i u praksi onemogućilo komadanje zemlje, jer je to neizvedivo s manjim enklavama. Uz to, trojica lidera nastojat će postići dogovor kako bi se izbjeglo krivo tumačenje i zastoji, ali i česti ustavni sporovi oko toga tko je za što zadužen. Cilj je da se u cijelosti izbaci podjela nadležnosti između tijela vlasti države te s druge strane federalnih jedinica i općina.
Sada su brojne nadležnosti u podijeljenoj nadležnosti između države i entiteta, odnosno županija. Ubuduće bi federalne jedinice imale isključivu ovlast nad važnim pitanjima za pojedine narode, kao što su obrazovanje, mediji, kultura.
Dodajmo, da mnogi bh. mediji izvjšćuju da će na marginama Međunarodne konferencije o sigurnosti, koja sutra započinje u Muenchenu, i na kojoj se treba pojaviti američki dopredsjednik Joe Biden, bošnjački član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić lobirat će protiv, a srpski član Predsjedništva Nebojša Radmanović za Prudski sporazum.