Zagreb – Bitka zbog imovine istarske župe Dajle koja traje već nekoliko godina, iako se medijskim prostorom razbuktala potkraj srpnja i u koju se u srijedu uključila i država, tek se sad, čini se, vraća na pravi početak. Iako su oprečna mišljenja o tome tko je u pravu i kakve bi sve posljedice iz tog slučaja mogle proizaći, sigurno je jedino da je slučaj kompleksan i da nadilazi pravne okvire.
Vlada je odlučila preuzeti, tj. vratiti državi imovinu Dajle i poništiti sve ugovore kojima je toj župi u vlasništvo dano zemljište na crkvenom i civilnom području benediktinskog samostana. Nadležno Ministarstvo pravosuđa ocijenilo je da su sva rješenja Istarske županije kojima je ona župi Dajli dala vlasništvo nad spornom imovinom ništavna, jer su donesena o pitanju koje se ne može rješavati u upravnom postupku naknade imovine oduzete u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Naime, ono je riješeno međunarodnim sporazumima, preciznije Osimskim sporazumima i Rimskim dodacima.
»A upravo je to ključ svega i odluka Ministarstva potpuno je jasna«, smatra odvjetnik Veljko Miljević. »Sve je vraćeno na status quo. Znači, nije bilo mjesta za primjenu Zakona o naknadi za oduzetu imovinu, dakle niti za vraćanje imovine, niti za naknadu. Sve se vraća na stanje kakvo je bilo 30. lipnja 1997. godine. Drugim riječima, to znači ono što nas je još Rimsko pravo naučilo – nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što ga sam ima«, kaže Miljević, napominjući kako to nikako ne znači da su zabranjeni zahtjevi prema toj imovini.
»Svatko tko misli da ima pravo na tu imovinu, može podnijeti zahtjev, ali isključivo sudu, dakle sudskom tužbom. I samo tako, u nadležnom parničnom postupku može ostvariti svoja prava«, ističe, podsjećajući da postupak već traje na sudu u Bujama i da je iduće ročište zakazano za 19. rujna. Budući da je nekoliko ročišta već održano i to o proceduralnim pitanjima, sad bi trebalo prijeći na ona suštinska. No, Miljević sumnja da će se to dogoditi budući da se sad u čitavu priču uključila i država, pa smatra kako će se još neko vrijeme, prije nego se prijeđe na bit, morati utvrđivati proceduralne stvari. Napominje ujedno da je sad novi moment i to što, po definiciji, imovinske interese države štiti DORH, tj. njegov građansko-upravni odjel koji će ubuduće zastupati na sudu interese RH.
A da DORH misli biti aktivan u tom pitanju, bilo je jasno odmah nakon odluke Ministarstva pravosuđa u srijedu. Isti je dan Zemljišno-knjižni odjel Općinskoga suda u Bujama zaprimio prijedlog DORH-a za osiguranje nenovčane tražbine Republike Hrvatske određivanjem privremene mjere da se zabrani otuđenje i opterećenje nekretnina koje su bile vraćene župi Dajli. Iz suda je potvrđeno da su zaprimili prijedlog DORH-a te da je on zasad u mirovanju. Ujedno su poručili da daljnji događaji ovise o svim zainteresiranim strankama u tom sporu i njihovim stajalištima kad se spis DORH-a uzme u rad. U sudu kažu i da prijedlog DORH-a te odluka Ministarstva pravosuđa o vraćanju nekretnina župe Dajle hrvatskoj državi sudski nikako ne mogu biti odmah provedeni.
Objašnjeno je da će se zemljišno-knjižni upis temeljiti dijelom na odluci Ministarstva, no da će uzeti u obzir i mnoge druge činjenice. Među ostalim, to znači da će se trebati brisati svi sadašnji vlasnici i tražiti poništenje svih dosadašnjih upisa na vlasništvo pojedinih nekretnina i zemljišta. Prijedlogom DORH-a strankama je ujedno omogućeno da se očituju o tome, pa će tako sud morati ispitati sve sadašnje vlasnike, točnije župu Dajlu, benediktince, Matu Vekića, tvrtku Golf Istra te još neke, manje vlasnike.
Iz suda u Bujama su također poručili da DORH-ov prijedlog za određivanje privremene mjere o zabrani otuđenja i opterećenja nekretnina koje su bile vraćene župi Dajli, ne znači i da se 19. rujna neće održati ročište na osnovi tužbe Abbazije, odnosno benediktinaca iz Praglie za povrat nekretnina župe Dajle. Ono se ne bi održalo jedino u slučaju povlačenja tužbe što također, s obzirom na nove okolnosti, nije nemoguće.
No, prijedlogom DORH-a predviđeno je da se u roku od 30 dana može pronaći i mirno rješenje spora, a ako se to ne dogodi u tri mjeseca, država ima rok od 30 dana za podnošenje tužbe. Mogućnost dogovora ne isključuje ni odvjetnik Miljević koji kaže da je problem kompleksan, no ako se uključe pravi stručnjaci, nije nemoguće ni da se riješi izuzetno brzo. U protivnom, vjerojatno slijedi dugotrajna sudska bitka, a ni spekulacije kako će sve završiti na sudu u Strasbourgu, nisu tad bez osnova. »No, zna se kakav je pravni put do Strasbourga. Treba najprije proći redovan sudski postupak, nakon toga se ide na Ustavni sud, a tek kad on negativno odluči o slučaju, može se ići na sud u Strasbourgu«, napominje.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, pak, ističe kako uopće nije bilo osnove da se pokrene upravni postupak, jer je vraćanje imovine regulirano Rimskim i Osimskim sporazumima. S tim se stavom slaže i vanjskopolitički stručnjak Tomislav Jakić koji smatra i da je sudski postupak koji se vodi suvišan jer je njegov meritum reguliran međunarodnim sporazumima.
Prema Jakićevu mišljenju, odlukom Vlade, tj. nadležnog ministarstva, čitav spor o Dajli trebao bi biti gotova stvar. Uz to, ne očekuje nikakve posljedice ni za dobre odnose između Hrvatske i Vatikana.
Iako mnogi već najavljuju »rat« s Papom, Jakić vjeruje da do napetosti neće doći: »Ako je vrh Vatikana korektno obaviješten o čitavoj situaciji i o svim činjenicama, nikakvih napetosti, ni narušavanja odnosa ne bi trebalo biti«.
Iz Vatikana je odmah, drugi dan nakon što je spor dospio u medije, poručeno samo da je ta stvar unutarcrkveno pitanje. Ujedno, crkvenim je dužnosnicima zabranjeno javno istupanje o tome.
Sveta Stolica je brzo i razmjerno oštro odgovorila jučer i na odluku hrvatskog Ministarstva pravosuđa da poništi i vrati na početak sav proces restitucije zgrade i terena nekadašnje benediktinske opatije u Dajli kod Novigrada , koju su odmah poslije drugoga svjetskog rata jugoslavenske vojne vlasti oduzele benediktincima a njih same, nakon montirana procesa, utamničile pa trajno protjerale u Italiju.
Ravnatelj Ureda za novinstvo Svete Stolice, o. Federico Lombardi, iznio je novinarima kratak usmeni odgovor, koji vrijedi navesti u cijelosti: “Vijesti da je hrvatsko Ministarstvo pravosuđa poništilo, odnosno ‘oglasilo ništavima’, odluke koje je prethodnih godina donio Ured za državnu upravu Istarske županije u Bujama o restituciji dobara Župi u Dajli, izazivaju živo čuđenje, kako zbog toga što su usvojene mjere izvanredne i što je predsjednica hrvatske Vlade izrazila namjeru da se tim problemom, koji je na srcu i Hrvatskoj i Svetoj Stolici, pozabavi u duhu suradnje, tako i stoga što se ovakav način postupanja ne doima u skladu s temeljnim načelom pravne sigurnosti. Očito će biti nužno pružiti svim zainteresiranim subjektima mogućnost provjere tog postupka na nadležnim mjestima.”
Riječ je, podsjetimo, o imovini na području Dajle koju je još 1841. grof Francesco Grisoni oporučno ostavio benediktincima iz Praglie.
Na temelju Osimskih sporazuma između Italije i bivše Jugoslavije određeno je da će se za takvu imovinu platiti naknada štete tako da su, prema mišljenju stručnjaka, benediktinci već obeštećeni. No, 1996. Porečko-pulska biskupija traži povrat nekadašnje benediktinske imovine koja joj se i vratila u idućih nekoliko godina. Biskup Ivan Milovan i prior benediktinaca i Praglie 2006. potpisuju dokument prema kojem će se sva imovina podijeliti popola. Budući da je očito došlo do neslaganja o toj podjeli, benediktinci na sudu u Bujama podižu tužbu, a 2010. je formirana kardinalska komisija u kojoj je bio i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. S obzirom da biskup Ivan Milovan odbija potpisati sporazum s benediktincima, Papa je početkom srpnja imenovao mons. Santosa Castella povjerenikom te je 13. srpnja potpisan sporazum kojim se vraća dio imovine benediktincima kao i odšteta od 4,5 milijuna eura. Prvog dana kolovoza priča dospijeva u medije, a župnik u Dajli Ilija Jakovljević poručuje da će biskupija bankrotirati ako se taj sporazum provede.
RPŽ/V/JL