“Put vjere i nade” vukovarskih branitelja; Dan sjećanja na holokaust

Dvije vijesti dolaze iz novinarske sekcije KŠC-a Don Bosco u Žepču: gostovanje vukovarskog branitelja i sjećanje na holokaust.

Bitka za hrvatski grad Vukovar je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu. To je bila 87-dnevna opsada Vukovara, od kolovoza do studenog 1991. godine. Bitka je završena porazom lokalnog Zbora narodne garde, velikim razaranjem Vukovara te brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva. JNA i srpski dobrovoljci nisu žalili niti bolesne niti ranjene, niti žene niti djecu, niti civile niti vojnike. Pad Vukovara i danas još uvijek ostavlja trag za sobom, trag u ljudima koji su preživjeli rat.

Dana 30. siječnja 2013. godine Katolički školski centar „Don Bosco” posjetio je hrvatskih branitelj grada Vukovara Srećko Karić. Učenicima i djelatnicima Centra govorio je o ratu, što on zapravo znači, opisivao je svoje vlastito ratno iskustvo, naglašavajući ulogu nade i vjere u Boga. Iznosio je razne pojedinosti o životu ljudi tijekom rata i uspoređivao ih sa životom Isusa Krista. Pokazao nam je kako su vjera u Boga i osobna žrtva bitni za svakog čovjeka. Da ih i sam nije imao ne bi sve izdržao i ostao živ. Zbog toga želi širiti istinu o Domovinskom ratu. Njegov prijatelj Vilim Karlović napisao je knjigu „Preživio sam Vukovar i Ovčaru” u kojoj je živopisno opisao sve ono što se događalo u ratnom Vukovaru.

Osobne žrtve hrvatskih branitelja bile su temelji stvaranja slobodne domovine. Vjera u Boga pomogla im je izdržati sve životne nedaće. „Trebamo oprostiti svojim neprijateljima i ostati vjerni Bogu do kraja života”, poruka je hrvatskog branitelja.

Dan sjećanja na holokaust

Izvorno značenje riječi holokaust jest žrtva paljenica bogovima ili dušama pokojnika kod Grka i Rimljana, pri kojoj se obično spaljivala cijela žrtvena životinja. Danas u svijetu riječ holokaust vezana je za genocid nad Židovima koje je za vrijeme Drugog svjetskog rata provodila nacistička Njemačka. Židovi su smještani u posebne izolirane dijelove gradova (geta) te transportirani stočnim vagonima u koncentracijske logore gdje su umirali. Holokaust je ostavio trajne posljedice. Smatra se da je u njemu ubijeno oko 6 milijuna Židova, odnosno trećina svih Židova koji su prije Drugog svjetskog rata živjeli u svijetu.

Dan sjećanja na holokaust obilježava se 27. siječnja na dan kada su 1945. godine oslobođeni zadnji zatvorenici u koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj.

Učenici KŠC-a također su imali priliku prisjetiti se na žrtve tih tragičnih događaja.

U ponedjeljak, 28. siječnja 2013. godine, u knjižnici je prikazan tragikomični film „La vita e bella” (Život je lijep) slavnog talijanskoga redatelja Roberta Benignija. Dok smo promatrali veliku ljubav dvoje ljudi i njihov skladan život, nismo ni pomišljali kako će ta životna sloga biti razorena. Nehumani zakoni zavladali su tadašnjim svijetom pa u opasnost doveli ovu ljubav i njihove živote. Knjižnicom je zavladala potpuna tišina u trenutcima kada smo spoznali da sve što je lijepo kratko traje. Zašto je to tako? Zašto moramo biti kažnjeni jer smo rođeni drugačiji? Zato što smo Židovi ili Romi ili možda Hrvati?

Zaključili smo da se takvo nešto više nikada ne smije ponoviti. A svjedoci smo kako se povijest ipak ponavlja. Zato se moramo iznova podsjećati na grješke iz prošlosti i konačno nešto naučiti iz njih.

Film nam je pokazao da je život kratak, pa ga stoga trebamo učiniti ljepšim. Trebamo spoznati da prava ljubav nikada ne prestaje te da je i u teške trenutke života poželjno dodati malo čarolije smijeha kako bismo sve izdržali.   
 
RPŽ/KŠCDB

Odgovori