London – Tragajući za mogućim utjecajem klimatskih promjena na moderno društvo, studija međunarodnih znanstvenika bavila se propašću civilizacije Maja koja se raspala zbog gladi i rata, a uslijed teške suše koja je bila posljedcia prirodne promjene klime.
Tim stručnjaka izradio je detaljnu klimatsku kartu razdoblja dugog 2000 godina obilježenog sušnim i kišnim periodima u današnjem Belizeu, gdje su se između 300. i 1000. godine razvili majanski gradovi. Analizirajući stalagmite i bogate arheološke nalaze koje su izradili Maje, znanstvenici su svoju studiju objavili u časopisu Science.
Za razliku od trenutnog trenda globalnog zatopljenja, promjena klime u srednjoj Americi u vrijeme propasti Maja bila je uzrokovana golemom, cikličkom, prirodnom promjenom vremena.
Ona je u razmacima u nekoliko stoljeća donosila ekstremnu vlagu zahvaljujući kojoj je civilizacija Maja ubrzano napredovala, ali i razdoblja izrazito sušnog vremena, rekao je vodeći autor studije Douglass Kennett, antropolog sa sveučilišta Penn State.
Vlažna razdoblja poticala su razvoj poljoprivrede i rast stanovništva te jačala položaj kraljeva koji su si pripisivali zasluge za kišu i priređivali žrtvovanja kako bi se nastavilo povoljno vrijeme. Kada je vlažno razdoblje oko 660. godine postupno prešlo u sušno, autoritet i moć kraljeva je padala što je bilo povezano sa sve većim brojem ratova za oskudne prirodne izvore.
Politički kraj Maja dogodio se oko 900. godine kada je dugo sušno razdoblje potpuno potkopalo kraljevu vlast. No, stanovništvo se održalo još više od stotinu godina, sve do ekstremne suše od 1000. do 1100. godine koja je natjerala Maje da napuste centre svoje civilizacije.
Postoje neke paralele s modernim vremenima zbog čega moramo biti zabrinuti, rekao je Kennett naglašavajući posebno Afriku i Europu.
Ako klimatske promjene u nekim područjima uništavaju poljoprivredne sustave, to može izazvati glad širokih razmjera, društvenu nestabilnost i povlačenje stanovništva, baš kao što se to možda dogodilo civilizaciji Maja, upozorio je Kennett.
RPŽ/H