Povijesno se suočiti sa zločinima komunizma i u BiH

Mostar – Pronalazak masovne grobnice Huda jama u Sloveniji, javna hvalidba umirovljenog partizana i novopečenog srpskog nacionalista Sime Dubajića kako je osobno sudjelovao u likvidaciji zarobljenih ustaša i domobrana, pronalazak stratišta u kojima su ubijani i katolički svećenici, razlog su zbog kojeg Udruga političkih zatvorenika i žrtava komunizma u BiH pokreće inicijativu kojom će se od vlasti u BiH tražiti svojevrsni ‘povijesni obračun’ s komunističkom prošlošću.

Inicijativa korespondira s inicijativom Slovenske demokratske stranke, na čijem je čelu bivši slovenski premijer Janez Janša, u kojoj se pozivaju građani da u svojim lokalnim zajednicama pokrenu postupke za uklanjanje imena Josipa Broza Tita s ulica i trgova u Sloveniji i sklanjanje njegovih spomenika u muzeje, “gdje im je i mjesto”.

Uz potpuno brisanje Titova, kao i imena ostalih komunističkih vođa koji su spominju u kontekstu zločina, inicijativa navedenih udruga iz BiH uključuje i formiranje udruge koja bi se pravnim sredstvima borila protiv svih oblika glorifikacije i isticanja komunističkih i partizanskih obilježja u državi. Kako navodi Večernji list, inzistirat će se i na reviziji sadržaja povijesnih udžbenika iz kojih bi buduće generacije učile kako je i komunistički režim, pod egidom antifašističke borbe, provodio masovne egzekucije zarobljenih Hrvata, Srba, Bošnjaka, Slovenaca.

Borba za povijesnu istinu, kako najnoviju inicijativu neslužbeno zovu žrtve komunističkog režima, ima potporu središnje udruge iz Hrvatske, kao i udruga proisteklih iz Domovinskoga rata. Želimir Crnogorac, predsjednik Udruge političkih zatvorenika i žrtava komunizma BiH, koja okuplja 2.371 člana, među kojima ima i 560 Bošnjaka, kaže kako će svaki projekt koji ide prema konačnoj osudi komunističkih zločina, provedbi lustracijskog postupka, podržati i za njega se boriti.

“Vrijeme je da se istina o zločinima konačno razjasni, da se egzekutori pronađu i osude, ili da se o njihovim nedjelima kaže povijesna istina, uključujući i njihova nalogodavca Josipa Broza Tita”, smatra Crnogorac. Spomenuta udruga, uz pomoć svoje središnjice u Zagrebu, već mjesecima radi na dokumentiranju svih zločina koji su počinjeni u ime komunističke ideologije, što će, kako kaže tajnik Udruge političkih zatvorenika i žrtava komunizma u BiH Zvonko Mucić, objediniti u više knjiga. “Svako mjesto gdje su ubijane žrtve komunističkog režima, planiramo obilježiti na dostojan način.

Neke su naše podružnice od županijskih vlada dobivale simbolične iznose novca za obilježavanje stratišta, ali tome je potrebno, radi istine i pravde, pristupiti puno sustavnije”, tvrdi Mucić. Prozvana strana, inače objedinjena oko SUBNOR–a, negira bilo kakve zločine počinjene od, kako se navodi, antifašista.

Njihov predsjednik Jure Galić, dapače, tvrdi kako se radi o političkim podmetanjima s ciljem “povijesnog i političkog revizionizma”. Identično razmišljaju i predsjednici 48 udruženja ‘Josip Broz Tito’, koji okupljaju oko 18.000 članova. “Naravno da smo protiv uklanjanja svih Titovih simbola i antifašističke borbe.

Partizani su bili pobjednička vojska i borili su se protiv fašista, a kao i u svakom ratu, stradaju i nevini. Zločinci moraju odgovarati, ali smo protiv toga da se antifašisti sad proglase fašistima”, tvrdi Hakija Abdić, predsjednik Udruženja ‘Josip Broz Tito – naša Jugoslavija’ za regiju Bihać.

Odgovori