Na listopadskim izborima prošle godine za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda ponovno je izabran kandidat HNS-a Josip Jerković. I ovoga puta je njegova pobjeda bila uvjerljiva kao i prije četiri godine kada je stupio na jednu od najviših funkcija u ovom entitetu.
No, nekako se čini da ime Josipa Jerkovića i nije toliko poznato i eksponirano u Federaciji BiH. Ta činjenica ne govorio samo o “federalnoj” percepciji položaja Hrvata (ali i Bošnjaka) u Republici Srpskoj, nego i o stvarnom stanju u državi gdje su oba entiteta zaogrnuta vlastitim brigama, tako da problemi onog drugog izgledaju nerazumljivo i daleko. Kako bismo barem malo približili sve poteškoće kroz koje prolaze Hrvati u Republici Srpskoj, razgovarali smo s potpredsjednikom Jerkovićem koji kaže da je sam često znao reći da Hrvati u ovom entitetu, u nekim segmentima, dijele istu sudbinu kao i druga dva naroda.
“No, činjenica je da se određeni broj Hrvata još nikad nije uposlio, iako je to bilo i po Daytonu zajamčeno, kao i da su Hrvati često diskriminirani na natječajima za posao, ali je isto tako činjenica da Hrvati na prostoru Republike Srpske imaju sigurnost. Tijekom proteklih godina smo uspjeli preokrenuti situaciju ako znamo da smo još 2000. godine imali rušenje ponovno sagrađenih objekata, razbijanje autobusa… Danas možemo slobodno reći da, pored malih izgreda, više nema takvih napada. Trenutno, jedan od najvećih problema za Hrvate i problema općenito jest sječa i krađa šume. Ali vjerujte, kada se rasvijetli slučaj, uvijek je umiješan i jedan Hrvat u krađu i prodaju šume Hrvata na prostoru Republike Srpske,” naglašava Jerković.
Na pitanje postoji li u Republici Srpskoj obrazovanje na hrvatskom jeziku, potpredsjednik ovog entiteta iz reda hrvatskog naroda jasno kaže da ne postoji. “Činjenica je da nema ni djece jer je jako mali broj povratnika. Mi danas imamo 25 do 30 tisuća Hrvata na cijeloj teritoriji Republike Srpske i djece malih uzrasta, osnovnoškolaca, jednostavno nema. Imali smo u Pelagićevu školu s hrvatskim planom i programom, ali je i ona zatvorena zbog malog broja učenika. To četvero djece sada ide u školu u Orašje, a budući da je Hrvatska blizu, mnogi se školuju tamo, svakodnevno prelaze Savu ili jednostavno žive u Hrvatskoj.”
Potpredsjednik RS-a je u razgovoru za Radiopostaju Žepče iznio i svoja razmišljanja o razvoju gospodarstva koje je zasigurno jedan od temelja održivog povratka, ali i opstanka. “Mislim da kod nas političara i dužnosnika, a pogotovo kod izvršne vlasti, i na prostoru cijele Bosne i Hercegovine mora proraditi svijest da daleko jače i više trebamo pomoći ulagačima da osnuju firme u kojoj će zapošljavati povratnike i sve one kojima je potrebno radno mjesto, a ne da ih privučemo da dođu i onda ih, žargonski rečeno, “izujemo” prije nego što su pošli raditi. Po mom mišljenju bi svaka općina trebala donijeti odluku da novom ulagaču koji će zaposliti preko 15, 20 radnika dodijeli zemljište, jer, hvala Bogu, zemljišta ima. Također im treba omogućiti i brzo dobivanje građevinske dozvole pa možda čak i oslobađanje od poreza godinu-dvije kako bi zaposlili ljude. To će nam se svakako vratiti kroz godine koje će ta firma raditi.”
Na pitanje kako opstanku Hrvata u Republici Srpskoj mogu pomoći Hrvati iz Federacije, Jerković ističe da Hrvati u RS-u zapravo i egzistiraju uz pomoć Hrvata iz Federacije. “No, i Hrvati u Federaciji se bore sami za svoj opstanak, ostanak i sudjelovanje u vlasti. Dovoljno je vidjeti formiranje Vlade Federacije, Parlamenta i Vijeća ministara… Hrvati na prostoru Federacije su sami sobom zauzeti da bi pomagali drugima…”
S druge strane potpredsjednik Republike Srpske je aktivno pomagao u obnovi kuća na prostoru Federacije BiH kroz projekt koji je sam pokrenuo Jedna hrvatska županija – jedna obnovljena kuća u BiH. Tako je uz pomoć Šibensko-kninske županije i Općine Kiseljak izgradio kuće za dvije višečlane interno raseljene obitelji u Kiseljaku. “To sam isto učinio u Stocu i Čapljini i u skoro svim gradovima u Republici Srpskoj, odnosno Posavini. Izgradili smo po jedan objekt.”
Potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda je na kraju ipak priznao da bi Hrvati iz Federacije daleko više mogli pomoći Hrvatima Republike Srpske te da nam svima treba malo više međusobnog uvažavanja. “Trebali bismo imati malo bolji osjećaj za čovjeka bez obzira na to je li on iz Orašja, Dervente, Čapljine ili Stoca… Jednako ih uvažavati i pomagati,” zaključio je Jerković na kraju razgovora za Radiopostaju Žepče.
postaja.ba (D.Š.)
{soundcloud}https://soundcloud.com/rpz_no1/potpredsjednik-josip-jerkovic-za-radiopostaju-zepce-o-stanju-u-rs-u{/soundcloud}