Vatikan – Papa Benedikt XVI. molio je u nedjelju 24. veljače svoj posljednji Angelus s hodočasnicima okupljenima na Trgu Sv. Petra u Vatikanu.
Više od stotinu tisuća vjernika okupilo se na vatikanskom trgu i okolnim ulicama pozdravljajući Papu transparentima i zastavama iz cijeloga svijeta, Meksikanci su pjevali svoj “Cielito lindo”, a članovi Katoličke akcije molili krunicu. Papin su nagovor često prekidali pljeskom, a Papa im je zahvalio riječima: “Grazie, Grazie”.
“Gospodin me zove ‘uspeti se na goru’, da se još više posvetim molitvi i razmatranju. Ali to ne znači napustiti Crkvu, štoviše, ako to Bog traži od mene to je upravo zato da joj mogu nastaviti služiti s istim predanjem i ljubavlju kojom sam to činio do sada, ali na jedan način koji više odgovara mojoj dobi i mojim snagama”, istaknuo je Benedikt XVI. u nagovoru vjernicima.
Osvrnuvši se na ulomak iz ulomak iz Evanđelja o Gospodinovu preobraženju, Papa je istaknuo kako se iz njega može izvući vrlo važno učenje. “To je, prije svega, primat molitve, bez koje se čitav apostolski i karitativni rad svodi na puki aktivizam. U korizmi učimo dati pravo vrijeme osobnoj i zajedničkoj molitvi, koja daje polet našem duhovnom životu. Osim toga, molitva nije odvajanje od svijeta i njegovih proturječja, kao što je to Petar htio učiniti, već molitva potiče čovjeka da nastavi put, potiče ga na djelovanje. ‘Kršćanski se život’, pisao sam u Poruci za ovu korizmu, ‘sastoji u stalnom usponu na ‘brdo’ susreta s Bogom a zatim silaženju među ljude, noseći ljubav i snagu koje nam taj susret daje, tako da svojoj braći i sestrama služimo istom onom ljubavlju kojom Bog ljubi'”, rekao je Benedikt XVI., dodavši kako osjeća “da je ta Božja riječ na poseban način upućena meni u ovom času moga života. Gospodin me zove ‘uspeti se na goru’, da se još više posvetim molitvi i razmatranju”.
Sveti Otac zahvalio je vjernicima na raznim jezicima za njihove molitve, ljubav i solidarnost, kojom ga prate u ovom odlučnom trenutku njegova života. Na molitvu i solidarnost pozvao je vjernike i preko Twittera: “U ovom posebnom trenutku, pozivam vas da se molite za mene i za Crkvu, povjeravajući se kao i uvijek u Božju Providnost”.
Još samo 4 dana
Sutra, ponedjeljak, bi Benedikt XVI. trebao primiti neke kardinale iz vatikanske kurije, te potpisati dukument (muto proprio) kojim bi se omogućio raniji početak konklave od predviđenoga apostolskim ustavom. Naime, konklava bi trebala započeti 15 do 20 dana od početka upražnjene Petrove stolice (sede vacante) kako bi u Rim mogli doći kardinal, ali pošto se znade kako će Benedikt XVI. ostaviti svoj pontifikat 28. veljače već se mnogi kardinali nalaze u Rimu.
Zatim će se 27. veljače ponovno susresti s vjernicima na općoj audijenciji srijedom kada se ponovno očekuje dolazak više od 100.000 vjernika na trg sv. Petra. A, onda posljednjeg radnog dana, 28. veljače, u 11 sati Benedikt XVI. će u dvorani Clementini u apostolskoj palači primiti kardinale koji će se htjeti pozdraviti s njime. U 17 sati Benedikt XVI. će helikopterom krenuti iz Vatikana u papinsku palaču u Castelgandolfu pokraj Rima. Helikopterski let će trajati oko 15 minuta, a sve će to izravno prenositi televizija.
Papa u helikopteru odlazi prema nebu. Dirljiva slika. Istodobno će se oglasiti zvona svih crkava u Rimu. Papin rimski vikar kardinal Agostino Vallini obznanio je kako će sva crkvena zvona u Rimu pozdravljati papin let od vatikanskog heliodroma do Castelgandolfa. Po dolasku u papinski ljetnikovac u kojem će boraviti oko dva mjeseca, odnosno do zaključenja radova na obnovi bivšeg samostana unutar vatikanskih zidina gdje će biti Ratzingerova nova rezidencija, Benedikt XVI. će s balkončića palače pozdraviti građane Castelgandolfa. Toga 28. veljače u 20 sati završava radni dan Benedikta XVI. i istodobno njegov pontifikat. Benedikt XVI. ostaje u molitvi.
Priopćenje Državnog tajništva Svete Stolice povodom predstojećih konklava
– Državno tajništvo Svete Stolice oglasilo se priopćenjem povodom predstojećih konklava.
Slobodu Kardinalskog zbora, koji je, prema crkvenim zakonima, zadužen za izbor Rimskog prvosvećenika, Sveta Stolica je odlučno branila kao jamstvo da će se taj izbor temeljiti na procjenama koje su upravljene isključivo dobru Crkve, kaže se u priopćenju koje je 23. veljače objavio Tiskovni ured Svete Stolice. Tijekom stoljećâ kardinali su se suočavali s mnogim vrstama pritisaka, koje se vršilo i na pojedine elektore i na sam kolegij. Ti su pritisci imali za cilj uvjetovati njihove odluke, vodeći se isključivo političkim ili svjetovnim logikama. Dok su u prošlosti takozvane sile, to jest države, nastojale nametati svoje uvjete u izboru pape, danas se to pokušava činiti putem javnog mnijenja, a ti se pokušaji često baziraju na procjenama koje ne uzimaju u obzir tipično duhovni aspekt trenutka u kojem Crkva živi.
Žalosno je da se, kako se približava početak konklava na kojima će kardinali elektori biti dužni, u savjesti i pred Bogom, potpuno slobodno iskazati svoj izbor, sve više šire često neprovjerene, neprovjerljive ili čak lažne informacije, koje također nanose ozbiljnu štetu osobama i ustanovama. Neka se u ovim trenucima, kao nikada prije, katolici usredotoče na ono bitno: neka mole za papu Benedikta, neka mole da Duh Sveti prosvijetli Kardinalski zbor, neka mole za budućeg papu, uvjereni da je budućnost Petrove lađe u Božjim rukama, kaže se u priopćenju Državnog tajništva Svete Stolice.
RPŽ/IKA/VL