Zagreb – “Bez detaljnijih analiza može se ustvrditi da popis pučanstva u Hrvatskoj iz 2011. godine u odnosu na vjeroispovijest nije donio ništa spektakularno, ali je u svakom slučaju znakovit.
Uspoređujući ga s onim iz 2001. godine pokazuje određenu konstantu i trend”, istaknuo je u izjavi za Iku prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Katedre za socijalni nauk Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, komentirajući rezultate popisa stanovništva iz 2011.
“Konstanata se odnosi na činjenicu da se nije značajnije smanjio broj katolika što su mnogi, i ne samo Katoličkoj Crkvi neskloni mediji, političari i određene civilne udruge, očekivali. Zapravo, katolika je 86,28% ili u odnosu na broj stanovnika 1,69% manje nego 2001. godine. Treba napomenuti odnosno prisjetiti se da su neposredno prije i za vrijeme popisa određene udruge vodile organiziranu kampanju da se vjernici ne izjašnjavaju kao katolici odnosno pripadnici Katoličke Crkve služeći se pritom “različitim negativnostima i podvalama” u odnosu na život crkvenih službenika u Hrvatskoj. Konstanta se odnosi i na pravoslavce i protestante, s time da je pripadnika Pravoslavne Crkve tek nešto veći postotak (4,44% što je 0,02% više nego prije deset godina), a protestanata je 0,34% što je 0,07% više nego 2001.
Ovdje treba pribrojiti i muslimane kojih je 0,19% više nego 2001. ili 1,47% u odnosu na broj stanovnika kao i ostale kršćane koji je 0,06% više ili 1,47% ukupno”, istaknuo je prof. dr. sc. Stjepan Baloban.
“U Hrvatskoj se događa trend smanjenja onih koji se prije deset godina nisu izjašnjavali kao vjernici ili su u rubriku upisali nepoznato. Istodobno se događa trend povećanja onih koji su se 2011. godine izjasnili kao ateisti i da nisu vjernici. Najviše je porastao broj onih koji su ateisti ili nisu vjernici za 1,9% te agnostika i skeptika za 0,73%. Trend je također povećanja pripadnika istočnjačkih religija (s 0,02% na 0,06%) te pripadnika ostalih religija, pokreta i svjetonazora (sa 0,01% na 0,06%).
Prvi dojam je da se u odnosu na vjerska opredjeljenja nisu dogodile značajnije promjene u Hrvatskoj premda se u odnosu na propis iz 2001. godine osjeća trend povećanja onih koji se izjašnjavaju kao ateisti ili nisu vjernici te agnostika. Temeljitije analize bi mogle pokazati odakle su se oni regrutirali.
Međutim, o činjenici da se 86,28% Hrvata i hrvatskih građana izjašnjava katolicima te oko 5% pravoslavcima i drugim kršćanima kao i 1,47% muslimana moraju više nego u posljednje vrijeme voditi računa političke vlasti i svi oni čimbenici javnoga života koji sve češće donose zakone koji se protive vrijednosnom i vjerskom uvjerenju preko 92% hrvatskih građana”, zaključio je komentirajući rezultate popisa stanovništva Republike Hrvatske iz godine 2011. u odnosu na vjeroispovijesti pročelnik Katedre za socijalni nauk Crkve KBF-a Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Baloban.
RPŽ/IKA