Dubrovnik – Nakon što su hrvatski mediji objavili da bi trasa Jadransko- Jonske autoceste od Ploča dalje trebala ići teritorijem BiH preko Počitelja i Terebinja pobunili su se na jugu Hrvatske, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Hrvatski premijer Zoran Milanović radio je suprotno interesima Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatske, tvrdi župan Nikola Dobroslavić naglašavajući kako jučerašnje Milanovićeve izjave nisu u skladu s politikom najjužnije županije, a ni u interesu građana juga, piše Index.
Župan se poziva na informacije sa sastanka u Cavtatu prema kojima će Dubrovnik s ostatkom Hrvatske ostati vezan Jadranskom cestom dok će Jadransko-jonska autocesta ići preko BiH.
“Milanović nam poručuje da nema autoceste područjem Hrvatske nakon Ploča! Pitamo se kako je mogao dogovarati trasu autoceste mimo prostorno-planskih, odnosno strateških dokumenata RH?”, naglasio je Dobroslavić.
Autocesta preko BiH
On se pita koji je interes RH da, nakon što je vlastitim novcem izgradila najveći dio buduće Jadransko-jonske autoceste, odustane od trase preko svoga teritorija i time odustane od rješenja dijela svoje unutarnje povezanosti?
“Tražimo da premijer Milanović na najavljenom sastanku u Berlinu poštuje važeći Prostorni plan DNŽ i važeću Strategiju prometnog razvoja RH te da se Jadransko-jonskom autocestom dubrovačko područje poveže preko teritorija RH, kako je to tim dokumentima i predviđeno”, naglasio je župan Dobroslavić.
Naime, premijeri Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu su jučer održali radni sastanak na temu europskih integracija i mogućnosti regionalne suradnje na ključnim infrastrukturnim projektima. Spominjala se i jadransko-jonska cesta, a hrvatski premijer Milanović je rekao da je “to zajednički interes svih četiriju država”.
Kako su jutros objavili hrvatski mediji, umjesto preko Dubrovnika, Crnu Goru i Albaniju sa zapadnom Europom autocesta će najvjerojatnije povezivati preko BiH.
“Dio Jadransko-jonske autoceste na južnom Jadranu gradit će se kao nastavak A1, ali najvjerojatnije ne preko Neuma i Dubrovnika, nego preko Počitelja i Trebinja, odakle će nastavljati prema Crnoj Gori i Albaniji. Turistička središta, uključujući Dubrovnik, te zračna luka u Čilipima s tom bi autocestom trebali biti povezani brzim cestama”, tvrdi izvor Jutarnjeg lista.
Ističe se i kako na taj način Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske s ostatkom zemlje i EU-om, po svemu sudeći neće biti spojeni autocestom, nego postojećom Jadranskom magistralom.
Ona će, međutim, na nekim mjestima biti pretvorena u brzu cestu, odnosno dobit će još jednu traku, a na nizu lokacija u planu je i gradnja obilaznica. Hrvatskoj, dodaje izvor Jutarnjeg, ostaje prioritet i gradnja Pelješkoga mosta, čime će se omogućiti brži put prema Dubrovniku zaobilaženjem Neuma i tamošnijh graničnih prijelaza.
Za nastavak Dalmatine, koja je nedavno stigla do Ploča, autocestom preko Popova polja u BiH, dio stručnjaka tvrdi da je to, s obzirom na uzak kopneni prostor koji na tom dijelu pripada Hrvatskoj i konfiguraciju terena, najbolje rješenje.
Sastanak premijera
Gradnja Jadransko-jonske autoceste bila je jedna od glavnih tema jučerašnjeg sastanka premijera Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu. No, susret Zorana Milanovića, Vjekoslava Bevande, Mila Đukanovića i Edija Rame u cavtatskom restoranu Leut samo je uvertira u puno značajniju konferenciju o zapadnom Balkanu koja se krajem tjedna u Berlinu.
Cilj je da premijeri zemalja regije na berlinskoj konferenciji pred njemačku kancelarku izađu s prijedlogom stvaranja posebnog fonda iz kojeg bi se do 2020. godine financirala izrada projektne dokumentacije za dijelove Jadransko-jonske autoceste u BiH, Crnoj Gori i Albaniji.
RPŽ/I