Sarajevo – Tek početkom svibnja, sedam mjeseci nakon parlamentarnih izbora, Federacija BiH ispunit će formalne preduvjete neophodne za početak konstituiranja vlasti na državnoj razini. Ostalo je da Federacija BiH ispuni još samo jednu obvezu – izaberati pet bošnjačkih i pet hrvatskih zastupnika kako bi bio “kompletiran” Dom naroda državnog Parlamenta, budući da je pet srpskih zastupnika iz RS–a izabrano još prije pet mjeseci, piše u novom broju tjednik Slobodna Bosna.
Stranačka struktura izabranih zastupnika umnogome će odrediti profil vlasti na državnoj razini. Izvjesno je da će u sva tri nacionalna kluba na državnoj razini većinu imati tri nacionalna bloka: u srpskom klubu SNSD i SDS kontrolirat će tri od pet zastupnika, u bošnjačkom klubu SDA i SDP kontrolirat će svih pet zastupnika, dok će u hrvatskom klubu dva HDZ–a imati tri od pet zastupnika. Na temelju ovog rasporeda, najlogičnije bi bilo da vlast na državnoj razini konstituiraju upravo ovih šest stranaka koje imaju komotnu većinu i u Zastupničkom i u Domu naroda Parlamenta BiH. Vlast tri nacionalna bloka imala bi i demokratsku legitimaciju, ali i komotnu (dvotrećinsku) većinu neophodnu za ustavne promjene koje BiH mora provesti u najskorije vrijeme kako bi ispunila obvezu proizašlu iz presude Europskog suda za ljudska prava u poznatom slučaju Sejdić–Finci.
No, prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, federalne stranke potpisnice platforme detaljno su razradile alternativni plan čiji je glavni cilj eliminacija dva HDZ–a iz vlasti na državnoj razini. Kako doznaje ovaj tjednik, platformaši su krenuli u akciju razbijanje monolitnosti dva HDZ–a, odnosno u akciju privlačenja istaknutih stranačkih aktivista koji bi mogli osigurati kakav–takav hrvatski legitimitet novoj vlasti na državnoj razini.
Tako se na meti platformaša našao dopredsjednik HDZ–a 1990. Martin Raguž, kome je, kako doznaje Slobodna Bosna, za prelazak u redove platformaša obećana čelna funkcija u novom sazivu Vijeća ministara BiH! Platformaši vjeruju da bi prelazak Raguža pod kišobran platformaša mogao potaknuti ozbiljniji razdor unutar HDZ–a 1990 i da bi njegov primjer moglo slijediti još nekoliko zastupnika iz dva HDZ–a koji su navodno “na vagi”.
Glasnogovornik HDZ–a 1990 Veso Vegar kaže da stranačko čelništvo pomno prati akciju platformaša, no posve je uvjeren da je ova politička operacija uzaludna “jer je HDZ 1990 jedinstveniji nego ikad”. Vegar kaže da bi Raguž mogao biti kandidat za premijera državne vlade, ali samo pod uvjetom da njegovu kandidaturu podrže oba HDZ–a.
Matematički je moguće formirati vlast na državnoj razini bez sudjelovanja zastupnika iz dva HDZ–a, bez obzira što će dva HDZ–a imati većinu u hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta BiH. Naime, izbor Vijeća ministara potvrđuje se samo u Zastupničkom domu Parlamenta BiH u kome stranke potpisnice platforme imaju tijesnu entitetsku većinu dok se zastupnici Doma naroda o tom pitanju neće ni izjašnjavati.
Pa ipak, čelnici SDP–a i SDA Lagumdžija i Tihić ne usuđuju se na takav potez jer bi kolektivno izbacivanje dva HDZ–a iz vlasti na državnoj razini bilo neusporedivo kompliciranije i rizičnije nego je bilo u slučaju njihovog eliminiranja iz vlasti na federalnoj razini. Dijelom zbog toga što dva HDZ–a imaju većinu u hrvatskom Domu naroda pa mogu blokirati rad cijelog Parlamenta BiH, a dijelom i zbog činjenice da bi takav potez dodatno zategnuo odnose BiH s Hrvatskom i njenim europskim saveznicima. O tome svjedoči neobično oštar odgovor Lagumdžiji hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, kojeg je šef SDP–a BiH nedavno javno prozvao da se zajedno s Tadićem očituje o aktualnom referendumu u Republici Srpskoj.
“Referendum ne držim dobrom idejom. Ne držim dobrim ni bilo koji pokušaj da se važne odluke donosu bez suglasnosti sva tri naroda u BiH i to ističem od početka svog mandata. Nadam se da će Lagumdžija to načelo i sam primijeniti u svojoj političkoj praksi”, odbrusio je Lagumdžiji hrvatski predsjednik Josipović tonom koji svjedoči o sve širem jazu između Zagreba i Sarajeva.
Lagumdžija očito vjeruje da bi bijes Zagreba mogao ublažiti ako bi koaliciju platforme proširio s još nekoliko istaknutih dužnosnika iz redova dva HDZ–a kojim je zauzvrat spreman ustupiti čelnu funkciju Vijeća ministara BiH. Dopredsjednik HDZ–a 1990 Martin Raguž stavljen je tako pred najtežu dilemu u svojoj političkoj karijeri, tvrdi sarajevski tjednik.