Rim – Došao sam vam reći da vas Bog ljubi – istaknuo je Benedikt XVI. u govoru uznicima u rimskom zatvoru Rebibbia koji je prije podne posjetio. Gdje god ima gladnih, stranaca, bolesnih, zatvorenika tamo je i Krist koji očekuje naš posjet i našu pomoć – rekao je Papa nakon uobičajenih pozdravnih govora talijanskog ministra pravosuđa i zatvorskog kapelana.
Papa je počeo govor rečenicom iz Matejeva evanđelja: „Bijah u tamnici, i dođoste k meni.“
To su riječi o posljednjem sudu, a te Gospodinove riječi, u kojima se poistovjećuje sa zatvorenicima, zacijelo izražavaju smisao mojega posjeta. Gdje god ima gladnih, stranaca, bolesnika, zatvorenika tamo je Krist koji očekuje naš posjet i pomoć. A to je glavni razlog što sam ovdje da se možemo moliti, razgovarati i čuti. Crkva oduvijek smatra posjet zatvorenicima djelom milosrđa, a to znači da se za zatvorenika ima naći vremena i prostora u vlastitoj kući, prijateljstvu, zakonima i u gradu. Želio bih porazgovarati sa svakim od vas, ali nažalost nije moguće, ali svima želim reći da vas Bog ljubi neizmjernom ljubavlju i da ste uvijek njegova djeca. I sam je Sin Božji, Gospodin Isus, iskusio zatvor i bio priveden na sud i osuđen na užasnu smrtnu kaznu – kazao je Benedikt XVI.
Podsjećajući kako je na nedavnom apostolskom putovanju u Benin potpisao postsindsku apostolsku pobudnicu u kojoj je istaknuo pozornost Crkve za javnu pravdu, rekao je da u njoj piše: Žurna je neovisnost zatvorskog od sudskog sustava, da se uspostavi pravda i preodgajaju krivi. Osim toga, treba odstraniti grješke pravde i loša postupanja sa zatvorenicima, nepoštivanje zakonskih odredbi jer krši ljudska prava i zatvaranje bez suđenja. Crkva priznaje svoje proročko poslanje pred svima koje je pogodio kriminal kao i njihovu potrebu pomirbe, pravednosti i mira. Zatvorenici su, unatoč zlodjelima, ljudske osobe i stoga im je dužno poštivanje i dostojanstvo. Potrebna im je naša skrb – kazao je Sveti Otac.
Govoreći o razlici između ljudske i božanske pravednosti, rekao je da ljudi nisu sposobni primjenjivati Božju pravdu, trebalo bi ugledati se u Božju pravednost i usvojiti njezin duh da prosvijetli ljudsku pravdu kako bi se izbjeglo isključivanje zatvorenika. Bog je sudac i liječnik, On balzamom milosti liječi rane – istaknuo je Papa, a potom je podsjetio na prispodobu iz Matejeva evanđelja o radnicima u vinogradu. Na kraju radnog dana gospodar vinograda sve radnike jednako nagrađuje. To nije pravedno u ljudskim očima i stoga se radnici bune, a prispodoba želi istaknuti velikodušnost gospodara vinograda.
To što je ljudski gledajući prava nepravda u Božjim je očima čin dobrote, jer božanska pravednost svakome daje njegovo a osim toga uključuje milosrđe i praštanje – istaknuo je Papa i dodao:
Pravednost i milosrđe, pravda i ljubav, stožeri su socijalnog nauka Crkve, a ljudi ih shvaćaju kao dvije različite zbilje. Prema ljudskoj pravdi pravedno je ono što drugome pripada, a milosrđe je čin ljubavi. Čini se da se te dvije stvarnosti isključuju. Ali kod Boga to nije tako. U njemu se poistovjećuju pravednost i ljubav, nema pravednosti bez milosrđa i praštanja, niti milosrđa bez pravednosti. Božja logika nije naša, naše se djelovanje sasvim razlikuje od Božjega. Gospodin nas poziva da se duh zakona ispunjava u ljubavi prema onome tko je potreban. Ispunjeni zakon jest ljubav, piše sveti Pavao u poslanici Rimljanima, a naša će pravednost biti savršenija ukoliko se bude nadahnjivala na ljubavi prema Bogu i prema bližnjemu – ustvrdio je Benedikt XVI.
Osvrnuvši se na zatvorski sustav, rekao je da se ima zasnivati na dvije vrlo važne pretpostavke: na zaštiti društva i na ponovnom uključivanju u društvo onoga tko je pogriješio, dakle na odgojnoj ulozi kazne i na poštivanju prava i dostojanstva ljudske osobe. Bog je gospodar ljudskog života, nitko s njim ne može raspolagati, čak ni naša samovolja. Pozvani smo čuvati dragocjeni biser svoga i tuđeg života – upozorio je Papa.
Zaključujući govor Sveti je Otac rekao da smo se približili Božiću. Za nekoliko se dana spominjemo Gospodinova rođenja, koje nas podsjeća na njegovo poslanje da spasi sve ljude. Njegovo se spasenje ne nameće nego nas dostiže ljubavlju, milosrđem i praštanjem na što mi odgovaramo svojim činima ljubavi, milosrđa i praštanja. Djetešce Isus biti će sretno kada se svi ljudi vrate Bogu obnovljena srca. Tražimo u tišini i molitvi da nas oslobodi od okova grijeha, oholosti i umišljenosti. Svi se imamo osloboditi iz svojega nutarnjeg zatvora da bismo se oslobodili od zla, tjeskobe i smrti. Jedino nas djetešce Isus, položeno u betlehemske jaslice, može u cijelosti osloboditi – zaključio je Sveti Otac potom je odgovarao na upite nekoliko zatvorenika.
RPŽ/RV