HDZ je, kao i na nacionalnoj razini, pobijedio u 11. Izbornoj jedinici, odnosno, takozvanoj listi za dijasporu. Kandidati HDZ-a u toj jedinici osvojili su sva tri mjesta.
Unatoč velikom broju glasova, mandat nije dobio dosadašnji zastupnik Željko Glasnović kao ni itko s liste Mosta koju je predvodio predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž, piše portal Direktno.hr.
Tko su ljudi koji ulaze u Sabor i koji će u toj političkoj instituciji predstavljati dijasporu u narednom mandatu? Emigrantica, Hercegovac i Bosanac. Zdravka Bušić, Nevenko Barbarić i Radoje Vidović.
Bliska Tuđmanova suradnica
Bušić je sestra pokojnog Zvonka Bušića i bila je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova u mandatu Plenkovićeve vlade. Od njih troje, ona je osvojila i najmanje glasove, naime, više od nje dobili su i Barbarić i Vidović.
Barbarić i Vidović su poznati u svojim lokalnim zajednicama – Vidović dolazi iz Kreševa, srednjobosanskog gradića u kojemu je od 2013. do 2016. obnašao dužnost načelnika. Ujedno je i predsjednik tamošnjeg županijskog odbora HDZ-a BiH.
Načelnik Kreševa u jednom mandatu
HDZ-u je vratio Kreševo 2013. na izvanrednim lokalnim izborima kada je došao na načelničku poziciju s mjesta predsjedatelja Doma naroda u Federalnom parlamentu. Kandidat Lijanovićeve koalicije pobijedio je 2012. i ubrzo dao ostavku, a na njegovo mjesto je došao 50-godišnji Vidović gdje se zadržao do redovnih lokalnih izbora 2016. godine.
Barbarić je, također, član HDZ-a BiH. Vodio je svojevremeno gradski odbor u Ljubuškom i županijski odbor te stranke u Zapadnoj Hercegovini. Sada je ušao u Sabor kao drugi na listi s najvećim brojem preferencija. Na listi je bio i za izbore 2016. kada nije prošao.
Već 16 godina na čelu Ljubuškog
Barbarić već 16 godina vodi Ljubuški, a zimus je najavio kako se više neće kandidirati. Krugovi bliski hercegovačkom HDZ-u tada su govorili kako će vjerojatno ići u smjeru Hrvatskog sabora, a kada su raspisani izbori, priča je dobila i formalni karakter.
Nije potvrđivao kandidaturu sve dok nije došao krajnji ‘dead-line’ za prijavu u Državno izborno povjerenstvo. Tada je postalo jasno tko će nositi listu, a ranije se samo znalo ime Zdravke Bušić koju je Plenković najavio kao i ostatak nositelja u deset izbornih jedinica unutar Hrvatske.
Zdravka Bušić je dijelom karijeru izgradila kreditima pokojnog brata Zvonke Bušića. Devedesetih je bila, što često voli istaknuti, bliska suradnica Franje Tuđmana. Kasnije je imala epizodu s Pašalićevim Hrvatskim blokom kojeg je dugogodišnji tajnik HDZ-a osnovao neposredno nakon Tuđmanove smrti.
Iz Hrvatskog bloka je, ipak, ubrzo došla nazad u HDZ. Dijasporu je već predstavljala u Hrvatskom saboru, a iza nje je odrađen i mandat u Europskom parlamentu. Plenković ju je postavio za državnu tajnicu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a na listu za dijasporu je otišla zbog, kako navode njezini suradnici, popularnosti među Hrvatima u Americi.
Ocjenjuju je kao blagu, mirnu i tihu ženu koja vuče kvalitetne poteze. Jedan od njenih suradnika tvrdi i kako je upravo Bušić najzaslužnija za to što je opcija koju predvode Hrvati u Srbiji dobila svojevrsnu prepoznatljivost, a navodno je ona zaslužna i za otklanjanje birokratskih smetnji koje su tamošnje Hrvate sprječavale da dobiju dokumente poput putovnice ili domovnice.
Bh. Hrvati je osobito ne poznaju niti je njeno dosadašnje djelovanje posebno zapamćeno među Hrvatima u toj zemlji. Bila je aktivna u Europskom parlamentu, ali se nije posebno isticala. Ostaje za vidjeti hoće li joj to poći za rukom sada, u Hrvatskom saboru.
Urbana legenda koja se može čuti na hercegovačkim ulicama i kafićima kaže da je Nevenko Barbarić prošli put prevaren – u Sabor je, naime, ušao Ivan Šuker koji je tada bio na listi za dijasporu. Toj priči u prilog ide i velik broj birača koje je Barbarić ovoga puta mobilizirao – osvojio je, naime, 3864 glasa, više i od Vidovića (2827) i Bušić (2784).
BiH odlučila o zastupnicima dijaspore
Treba kazati kako je na ovim izborima udio stvarne dijaspore bio gotovo zanemariv kada je HDZ-ova lista u pitanju. S obzirom na to da su dva kandidata koja su ušla u Sabor lokalni ‘šerifi’ u općinama u BiH, jasno je da su pogurani zahvaljujući stranačkoj infrastrukturi.
HDZ je ukupno osvojila 17.905 glasova, a od toga samo u BiH 15.517. Dakle, 2338 glasova je osvojila lista HDZ-a ako izuzmemo BiH iz 11. izborne jedinice. Primjerice, lista koju je predvodio Željko Glasnović, s koje nitko nije ušao, ukupno je osvojila 5958 glasova, a sam Glasnović je osvojio 4439. U BiH je Glasnovićeva lista osvojila 3091 glas, a on je osvojio 2502.
Glasnović je, ako izuzmemo BiH, u ostatku svijeta pobijedio HDZ. Osvojio je 529 glasova više od liste HDZ-a u “izvan bosanskohercegovačkoj dijaspori”.
RPŽ/Direktno