Zagreb – Priča o optužnicama iz Srbije za genocid i ratne zločine protiv Vladimira Šeksa, Branimira Glavaša, Ivana Vekića i Tomislava Merčepa te 40 hrvatskih branitelja dobiva novi zaplet, a zbog kojeg se postavlja pitanje opravdanosti donošenja zakona o ništetnosti pravnih akata bivše države koji je najavila premijerka Jadranka Kosor. Barem ako je riječ o tome da se zakon donosi kako bi se poništile optužnice protiv spomenute četvorice sadašnjih i bivših dužnosnika.
Kako se doznaje od dobro upućenog izvora, pravna procedura oko optužnice pokrenuta je samo za Vekića, i to samo zato jer je on podigao optužnicu u Općinskom sudu u Osijeku, a sve ostale spremljene su u ladicu i po njima Ministarstvo pravosuđa dalje neće postupati. Svi koji su se našli na aktualnoj optužnici neće dobiti poziv sa sudova da je dođu preuzeti jer su one povučene iz procedure. Naime, u Ministarstvu su u međuvremenu zaključili da su najnovije optužnice iz Srbije takve da po njima ne treba postupati u okviru srbijanskog zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć. Stoga su stornirana sva daljnja postupanja u vezi s optužnicama za Šeksa, Glavaša, Vekića i Merčepa – jer su u Ministarstvu ocijenili da je Srbija podignula optužnice iz dnevnopolitičkih razloga, a ne zbog rasvjetljavanja eventualnih ratnih zločina.
Uz to, stajalište Ministarstva je, kako smo čuli, da je neprihvatljivo da Srbija podiže optužnice za ono što se dogodilo na teritoriju Hrvatske, pogotovo kad se zna da je rat na području bivše Jugoslavije pokrenula Miloševićeva politička i vojna mašinerija.
Međutim, činjenica je da stajalište našeg ministarstva ničim ne obvezuje Srbiju, jer se tu državu ne može se spriječiti da poduzima daljnje pravne radnje što se tiče optužnica koje su uzburkale političke vode u Hrvatskoj. Za optuženike je najneugodnije raspisivanje tjeralice, jer je pitanje hoće li im zaprijetiti uhićenje u nekoj stranoj državi ako ih Srbija raspiše.
U Ministarstvu tvrde da bi optužene osobe imale razloga za strahovanje od uhićenja samo ako bi putovali u Srbiju, ali ne i u neku drugu državu. Naime, od prije desetak mjeseci vrijedi pravilo da međunarodna Interpolova tjeralica ne može biti raspisana ako za to ne da suglasnost država o čijem je državljaninu riječ.
U konkretnom slučaju, Hrvatska neće dati suglasnost Interpolu za raspisivanje tjeralice protiv tih optuženika, pa nema velike opasnosti od uhićenja u nekoj stranoj državi u kojoj bi se našli, čuli smo u Ministarstvu, gdje napominju da je druga stvar ako bi netko od njih riskirao i otputovao u Srbiju, jer bi tamo mogli biti uhićeni temeljem njihove interne tjeralice. To je bio slučaj s Veljkom Marićem, koji je ‘zaglavio’ u Srbiji temeljem srbijanske, a ne Interpolove tjeralice, dok je Tihomir Purda uhićen po međunarodnoj tjeralici, ali još iz 2007. godine kad nije bila potrebna suglasnost domicilne države s Inerpolovom tjeralicom. No, naš izvor kaže da ipak ne bi savjetovao optuženicima da putuju u inozemstvo, jer stvari ipak nisu u potpunosti raščišćene. Na kraju, čini se da bi odlučujuću riječ o cijelom tom problemu srbijanskih optužnica za ratne zločine protiv hrvatskih državljana ipak mogla dati politika na najvišoj razini u obje države.
RPŽ/V