Zagreb – Gradnja nizinske pruge od mađarske granice do Rijeke najveći je infrastrukturni projekt koji je najavila Vlada Zorana Milanovića još u svom predizbornom programu. No ta je investicija teška čak 4,6 milijardi eura i teško da bi je Hrvatska mogla financirati s obzirom na već veliku zaduženost.
Stoga nova vlada razmišlja o davanju gradnje te pruge u koncesiju, kao što je sklona davanju u koncesiju i autocesta te hidrocentrala. Kako doznajemo, prema nekim je izvorima i novi ministar prometa, mora i infrastrukture sklon toj ideji. Potencijalni koncesionari za gradnju dvokolosiječne pruge od Botova do Rijeke već su iskazali svoj interes za taj projekt. Kako doznajemo, među njima je njemačka tvrtka DB International, koja je dio grupacije Deutsche Bahn, odnosno njemačkih željeznica, a interes je iskazala i Kina, kojoj bi Luka Rijeka i nizinska pruga bile ulaz u EU za njene proizvode.
No, donese li se konačna odluka da nizinska pruga ide u koncesiju, tek se onda treba raspisati natječaj za koncesionara. A to neće biti tako brzo s obzirom na to da je riječ o iznimno složenu projektu. I sam je ministar Komadina u svojim istupima dosad upozoravao na to da projekt nizinske pruge nije moguće završiti u ovom mandatu.
Kako kažu naši sugovornici iz HŽ-a, samo za pripremu tog projekta trebat će četiri godine, a to znači cijeli mandat ove vlade. A kad se počne graditi, u najboljem slučaju to bi bilo 2016. godine, gradnja bi trajala do 2025. godine. Tako velika investicija trebala bi zaposliti velik broj ljudi. Naime, stručnjaci su izračunali da jedna milijarda eura uložena u gradnju željezničke infrastrukture znači otvaranje novih 17.500 radnih mjesta. S obzirom na 4,6 milijardi eura potrebnih ulaganja u nizinsku prugu, na tom bi projektu onda bilo zaposleno oko 80.000 ljudi.
Koncesija je najizgledniji model financiranja gradnje nizinske pruge ne samo zbog prezaduženosti Hrvatske nego i zato što, ako bi se njena gradnja financirala iz fondova EU, onda bi se dovršetak njene realizacije protegao na znatno dulje razdoblje od 2025. godine jer se iz europskih fondova godišnje može povlačiti svega nekoliko stotina milijuna eura. Toga je svjestan i ministar Komadina koji je u svojim dosadašnjim istupima davao izjave slična sadržaja. No nizinska pruga nije ideja ove vlade. Taj je projekt najavila HDZ-ova vlada još dok ju je vodio Ivo Sanader. A vlada Jadranke Kosor uvrstila ju je na svoj popis investicija za potencijalne ulagače.
HŽ je čak 2007. godine s Institutom IGH sklopio ugovor o izradi idejnih projekta i tehničke dokumentacije za gradnju nizinske pruge. No do danas IGH nije dovršio taj posao iako se bio obvezao da će dokumentaciju izraditi u godinu dana.
IGH nije dovršio posao
Iako nije imao nikakve referencije u projektiranju pruga, IGH je dobio taj posao, prvotno vrijedan 75 milijuna kuna, a kasnije aneksima ugovora povećan za još 15-ak milijuna kuna. IGH je više puta tražio produljenje roka. Kako doznajemo od dobro upućenih, na kraju institut Jure Radića nije završio svoj posao u zadanom roku pa je automatizmom ugovor s HŽ-om raskinut u trenutku kad je IGH izradio samo 87 posto dokumentacije. Stoga IGH neće, kažu nam naši izvori, biti plaćen za neobavljenih 13 posto posla, odnosno ostat će oko 13 milijuna kuna, a usto će i dokumentacija koju je isporučio ići na reviziju pa, ne bude li zadovoljavajuća, IGH će morati platiti penale od 10 posto vrijednosti ugovora, odnosno oko 10 milijuna kuna.
U HŽ infrastrukturi kažu da je ostalo neriješeno elektroenergetsko napajanje te da će se, nakon što se obavi konačno usklađivanje, koje u prvom redu ovisi o HEP-ovim dugoročnim planovima, doraditi i korigirati preostala dokumentacija te će se ugovor okončati i financijski. Potvrđuju da je dosad obračunato 87 posto ugovorene vrijednosti. U IGH su pak ostali bez komentara.
Nizinska pruga vrednija od A1
Gradnja nizinske pruge kuna bit će jedna od najvećih pojedinačnih investicija u Hrvatskoj. Vrijednost će joj biti oko 33,5 milijardi, a približno su toliko novca uložile i Hrvatske autoceste u gradnju autocesta u posljednjih 10 godina. HAC je, naime, u gradnju autocesta od 2001. do danas uložio 35,1 milijardu kuna. Od toga samo u autocestu Zagreb – Split – Ravča oko 21 milijardu kuna. Tako će gradnja nizinske pruge zapravo nadmašiti i taj dosad najveći pojedinačni iznos investicije u jedan infrastrukturni projekt kao što je to A1.
RPŽ/VL