Mostar – “Hrvatska samouprava bila je neuspjelo sredstvo da se riješi hrvatsko pitanje u BiH. Uspostavljena je 3.ožujka 2001. godine, a prestala je postojati 6.listopada 2001. godine”, rečenica je koja stoji ispod naziva ‘Hrvatska samouprava, kad po knjigama, internetu tragate za tim terminom. Kako se deset godina poslije povijest ne bi ponavljala, kao i u uvodu spomenuti zaključci, hrvatsko političko tijelo predvođeno HDZ–om BiH i HDZ–om 1990, poslije nezakonitog preuzimanja institucija vlasti u FBiH od četveročlane koalicije prevođene SDP–om, u novu političku bitku za ustavnu ravnopravnost mora ući s jasnom strategijom, a ne stihijskom politikom na kratke staze koja će Hrvatima u BiH stvoriti veću financijsku i političku štetu od one koja se dogodila 2001. godine.
Za razliku od prije deset godina, hrvatska politika u BiH ima snažne saveznike u ostvarenju svojih ciljeva. To su Ustav FBiH, Izborni zakon, čije su temelje prema svim tumačenjima stručnjaka za ustavno pravo, neovisnih političkih analitičara povrijedile stranke iz SDP–ove koalicije. Inzistiranje na poštivanju Ustava i Izbornog zakona, pa i po cijenu angažiranja Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, temeljna je okosnica na kojoj politički predstavnici vlasti s najviše dobivenih hrvatskih glasova moraju u sljedećem razdoblju operirati. Inzistiranja na poštivanju Ustavom zajamčenih prava i Izbornog zakona, paralelno će pratiti opstrukcija svih pokušaja formiranja državne vlasti u BiH, sve dok se politička kriza u FBiH na zakonit način ne okonča. Županije s hrvatskom većinom pred Ustavnim sudom FBiH mogu, (a za takve poteze imaju velik pravni manevar) tražiti veću autonomnost od entitetskih institucija i vraćanja ovlasti koje su im proteklih desetak i više godina sustavno oduzimane. Stvaranje međužupanijskog i međuopćinskih vijeća između županija i općina s hrvatskom većinom, radi utvrđivanja odnosa s FBiH i vlasti u Sarajevu, jedna je od zakonskih mogućnosti koje dopušta Ustav Federacije BiH.
Poziv na građanski neposlušnost, u kojem će Hrvati zajedno s pripadajućim raznima vlasti ignorirati sve odluke neustavno novoformirane federalne Vlade, također je jedna od mogućnosti da se pasivnoj međunarodnoj zajednici sugerira na snop problema s kojima se najmanji konstitutivni narod u BiH svih ovih godina suočava. Traženje novih izbora, ali pod uvjetom da se promijeni postojeći Izborni zakon u kojem Hrvati neće biti preglasavani od brojnijeg bošnjačkog i srpskog biračkog tijela, spada u kategoriju legitimnih, ali ipak dugoročnih sredstva za ustavnu ravnopravnost bh. Hrvata. Poziv na masovne prosvjede, blokada prometnica, graničnih prijelaza, najnepopularnija je, ali ujedno najučinkovitija metoda kojom se u kratkom razdoblju može skrenuti pozornost domaće i međunarodne javnosti da jedna ili više stranaka ne mogu preko noći negirati izbornu volju jednog naroda, bez obzira jesu li oni glasovali za dva HDZ–a ili neku drugu opciju. Nezadovoljni rješenjem mogu se povući iz svih pregovora, pa čak i pregovora oko formiranja novog ustavnog okvira u BiH, što je najriskantnije.
Hrvati odbili primopredaju svih dužnosti
Primopredaja vlasti između dosadašnjih federalnih ministara i novoizabranih, kojima dva HDZ–a osporavaju legalitet, nije protekla glatko kako su “platformaši” očekivali. Predsjednica Federacije Borjana Krišto i pet hrvatskih ministara odbili su jučer predati dužnost i urede “nasljednicima” koje je imenovao krnji Parlament FBiH. Umjesto primopredaje, predsjednica Krišto jučer je pisala prijave i dopise kojima se nastoji osigurati angažman institucija pravne države i međunarodne zajednice u zaštiti ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, za koji ona ističe da je grubo narušen neustavnim održavanjem sjednice Doma naroda.
S druge strane, već u ranim jutarnjim satima u sjedištu Vlade Federacije u Sarajevu službeno je izvršena primopredaja premijerske dužnosti između Mustafe Mujezinovića i Nermina Nikšića. Ovom događaju nazočili su svi novoimenovani ministri, ali tek nekolicina dosadašnjih. Računajući novog starog ministra Desnicu Radivojevića, tom susretu su od dosadašnjih članova Vlade nazočili i odlazeća ministrica obrazovanja i znanosti Meliha Alić te ministar za izbjeglice i raseljene osobe Edin Mušić. Nikšić je kazao kako će preuzimanje ministarstava ići postupno. –Mi ćemo raditi svoj posao, a i te stvari će doći na svoje mjesto, kazao je Nikšić.
Bez problema je jučer obavljena primopredaja u svim ministarstvima gdje su pozicije držali kadrovi SDA i Stranke za Bosnu i Hercegovinu, dok je potpuno drukčija situacija bila u pet “hrvatskih” ministarstava. Dosadašnji hrvatski ministri su se pridržavali pismenog naputka predsjednice Krišto da ne predaju dužnost dok se pravno ne razjasni cijela situacija oko izbora nove vlasti. Ministar rada i socijalne skrbi Perica Jelečević jučer je bio u Orašju, a novopostavljeni ministar Vjekoslav Čamber do popodnevnih sati nije se pojavio u ministarskom uredu, koji se nalazi na Vilsonovu šetalištu u Sarajevu. Navodno se tek telefonski javio tajniku ministarstva. –Ja sam, kao i ostali ministri, dobio pismo predsjednice Federacije Borjane Krišto da ostanemo na dužnosti dok se o svim ovim događanjima i načinu postavljanja nove vlasti ne očituju institucije pravne države, kazao nam je dosadašnji ministar Perica Jelečević.
Kako su potvrdili u Ministarstvu financija, ministar Vjekoslav Bevanda jučer je obnašao svoje redovite aktivnosti, a novi ministar Ante Krajina nije preuzeo dužnost i ured. Istovjetna situacija bila je jučer i u Ministarstvu pravosuđa gdje Feliks Vidović nije predao dužnost Zoranu Mikuliću. Do primopredaje nije došlo ni u Ministarstvu okoliša i turizma, a jedini koji je pokušao preuzeti dužnost je Jerko Ivanković Lijanović, ali ne u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, već u uredu dopremijera u zgradi Vlade Federacije.