Berlin – Hrvatska nacija je nevjerojatan paradoks i to nije lako držati zajedno, izjavio je premijer Zoran Milanović u Berlinu, u dijelu svoga govora u Zakladi Friedrich Ebert u kojem nije naglašavao ono što građane njegove zemlje spaja, nego ono što ih dijeli.
O tome je, kako je rekao, govorio i samoj kancelarki Angeli Merkel s kojom je razgovarao nekoliko sati prije toga govora.
– Hrvatska je raznolikija zajednica od svih drugih u Europi. Pitali su me Schultz (predsjednik Europskog parlamenta i njemački socijaldemokrat, nap. a.) i sada kancelarka Merkel: Pa dobro, jesu li to razlike kao kod nas između Bavarca i Pomeranca? Rekao sam im ne, to su veće razlike u maloj zemlji. I takva nacija, hrvatska nacija kao produkt zadnjih dvjesto godina, nevjerojatan je paradoks. Jer su među nama kulturne i druge razlike prilično velike, i to nije lako držati zajedno – rekao je Milanović pred publikom od dvjestotinjak ljudi u Zakladi Friedrich Ebert.
Govor koji je održao u toj uglednoj njemačkoj socijaldemokratskoj zakladi Milanović nije čitao s papira nego je govorio iz glave. Trajao je oko pola sata, nakon čega je odgovarao i na pitanja iz publike. Ali kako ništa od onoga što je govorio nije imao napisano na papiru, tako je Milanović u nekoliko trenutaka otišao u područje u koje većina državnika obično ne zalazi. Umjesto o onome što ljude razdvaja, većina političkih lidera radije govori o onome što ljude spaja. Zato je i primjedba o navodno ogromnim razlikama između hrvatskih krajeva i ljudi izazvala, kako se činilo, nekoliko upitnih pogleda na licima u publici. Ondje su, naime, sjedili njemački političari i građani koji su i prije 20 godina vjerovali da hrvatska nacija zaslužuje državu, a sada su iz usta premijera te države čuli da je “hrvatska nacija nevjerojatan paradoks”.
Milanović je, doduše, to rekao u kontekstu različitosti koje je među Hrvatima stvorilo povijesno naslijeđe, ali ipak i druge zemlje u Europi imaju velike razlike. Razlika između juga i sjevera Italije je, primjerice, ogromna i u mentalitetu i u mnogo čemu drugome. Razlike postoje i među njemačkim krajevima i ljudima, zbog čega su Schultz i Merkel onako i reagirali na Milanovićeve argumente, čudeći se zar je to baš toliko drukčije u Hrvatskoj.
Pozvao se na listu dužnika
Nijemcima nije bilo drago čuti ni da im premijer jedne buduće članice EU otvoreno govori da je u njegovoj zemlji “plaćanje poreza na vrijeme bilo slobodna forma: dok te ne uhvate, nema problema”. Milanović je to rekao kao nešto što njegova vlada pokušava promijeniti, a da je govorio istinu pokazuje i objavljena lista poreznih dužnika.
Ipak, Nijemci su preosjetljiva publika da bi se to mučno pitanje (ne)plaćanja poreza u drugim državama Europe prezentiralo tako lakonski i usputno. Ako ih već netko uvjerava da Europljani na jugu ne plaćaju porez, onda bi željeli čuti sve argumente o tome kako se to dogodilo i što se čini da se to promijeni i kazni.
PREDRASUDE:
Dalmatinke slove za najljepše i najzgodnije Hrvatice, a misice dolaze i iz drugih krajeva
Postoje li velike razlike među Hrvatima, kako je to Nijemcima rekao premijer Milanović, ili su one plod predrasuda koje vladaju o tipovima ljudi iz pojedinih regija? Istina, svaka regija ima svoje posebnosti, pa se tako Hrvati razlikuju po govoru, jeziku, tradiciji, običajima, po kuhinji, arhitekturi, klimi, cijenama… Slavonci bi radije na stolu vidjeli pečeni odojak nego janjetinu, a Dalmatinci ili Ličani obratno. Dalmatinke slove za najljepše i najzgodnije žene, a misice Hrvatske dolaze i iz drugih krajeva. Predrasude o lijenim Dalmatincima ruše najuspješniji i najbogatiji biznismeni te osvajači zlatnih olimpijskih i svjetskih medalja koji u pojedinačnim ili timskim sportovima uglavnom dolaze s juga Hrvatske.
Primjeri povijesnih i kulutorloških razlika
Povijest: Turski, srednjoeuropski i mediteranski utjecaj
Razlike između hrvatskih krajeva i njihovih stanovnika često proizlaze iz povijesnog naslijeđa. Imamo i dio koji se osjeća srednjoeuropski i dio koji se osjeća mediteranski, a i dio u kojem je kroz povijest snažno ostao prisutan turski utjecaj. Stanovnici Vojne krajine, koja je imala funkciju debele granice prema Osmanskom Carstvu, bili su oslobođeni plaćanja poreza. Pogrešna navika da porez nije nešto što zahvaća baš svakoga ostala je sve do danas.
Narječja – Komižani ne razumiju Zagorce ili Gorane
Milanović je u svome govoru kao jedan od primjera velikih razlika unutar Hrvatske spomenuo i narječja. Činjenica jest da Komižani, koji govore cokavskim dijalektom, teško mogu razumjeti stanovnika nekog sela u Zagorju ili Gorskom kotaru koji govori svojom lokalnom podvrstom drugog narječja. Ali naći ćete i Parižane koji tvrde da ne razumiju ni riječi kad čuju nekog seljaka sa sjevera Francuske.
Kuhinja – Slavonci ne bi slane srdele, Dalmatinci ne bi kulen…
U Slavoniji ćete naći ljude kojima se iskreno gadi i pogledati, a kamoli pojesti slane srdele ili dagnje na buzaru, a u Dalmaciji ćete naći ljude koji nikad ne bi pojeli kulen. Jedan od Milanovićevih argumenata za zaključak o unutarnjoj različitosti Hrvatske jest i tradicionalna kuhinja koja se zaista razlikuje od regije do regije. Zato je teško i odgovoriti na pitanje koje stranci toliko često postavljaju svojim prijateljima Hrvatima: Koje je vaše nacionalno jelo?
Što kažu stručnjaci o Milanovićevim gafovima?
Mirjana Krizmanić, psihologinja: Naš premijer želi biti obrazovan i kultiviran, ali često govori o onom što ne poznaje. Ne mislim da su Hrvati kompleksnija nacija od drugih. Ta je premijerova izjava neprimjerena.
Damir Marjanović, genetičar: Ne postoji ni osječki ni dubrovački genetički kod. Hrvatska populacija je heterogena i zanimljiva, ali razlike nisu takve da bi se moglo odrediti tko dolazi sa sjevera, a tko s juga.
Žarko Puhovski, politički analitičar: To je jedna nedovoljno promišljena izjava koja ne uzima u obzir realne činjenice i koja bi imala smisla kada bi premijer sebe doživljavao kao nacionalista, što mislim da nije slučaj.
Jakov Gelo, demograf: Nismo ni država slučaja ni nacija paradoksa. U demografskom pogledu slični smo i Nijemcima kao i većini europskih država.
RPŽ/VL