Mostar – Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u petak da je popis stanovništva u BiH iznimno važan, no da se nije uključivao u kampanju pozivanja Hrvata da se odazovu popisu jer taj narod zna svoj identitet, kao i da se status konstitutivnog naroda neće promijeniti unatoč popisnim rezultatima.
“Ovaj popis je važan, ali nije presudan. Nijedno pravo ne može biti upitno.
Ono je utvrđeno međunarodnim ugovorom i Ustavom BiH. Ja se nisam uključivao u televizijsku kampanju pozivanja ljudi na popis pučanstva jer tu uvijek možete reći neku krivu riječ koja može zasmetati nekome u BiH. Zato sam danas ovdje”, rekao je hrvatski premijer u izjavi za medije u Livnu. Bio sam u dva navrata u BiH u krajevima gdje živi većinski hrvatski narod. Mi smo hrvatska država, imamo jednu ustavnu, a i moralnu obvezu, čak i bez Ustava, suradnje i brige o Hrvatima koji žive izvan Hrvatske. BiH je država koju poštujemo u njenom totalitetu i ustavnom poretku. U njoj ima puno Hrvata”. Mislim da je općenito dobro koliko ljudi ovdje živi u BiH. BiH je prema Daytonu uređena kako je uređena. Nije najsretnije uređena, ali to je država u pravilu država etničkih skupina, nacija Hrvata, Bošnjaka i Srba. I to je tako. Prema tome nemam ja što pozivati Hrvate da se popišu. Znaju oni to i bez mene”, rekao je hrvatski premijer tijekom posjeta Livnu.
On je pri ulasku u BiH prošao i nedaleko sela Lipa otkuda su obiteljski korijeni njegove obitelji koja se preselila u Sinj. Livanjski načelnik Luka Čelan istaknuo je kako je sretan zbog posjeta hrvatskog premijera. Tijekom razgovora u zgradi Općine predstavio je brojne potencijale ove općine izražavajući očekivanje da će brojne hrvatske tvrtke preseliti se u Livno zbog iznimno povoljnih uvjeta koje nudi općina, ali i da će zajedno sa susjednim općinama u Hrvatskoj uspjeti realizirati IPA prekogranične projekte iz fondova EU.
U ovome gradu posjetio je i Mljekaru Livno kojoj je većinski vlasnik MCI iz Livna. Miljenko Crnjac je kao vlasnik premijeru Milanoviću pokazao pogone u kojima se proizvodi glasoviti livanjski sir. P
Hrvatski premijer je zatim obišao glasoviti Franjevački muzej i Galeriju u Gorici kod Livna koji je izgrađen uz potporu Hrvatske vlade, a sadrži bogato arheološko, etnografsko i sakralno blago kao i knjižnicu i galeriju slika, koja u najvećoj mjeri predstavlja slikarstvo Gabrijela Jurkića. U središtu Tomislavgrada hrvatskog premijera dočekali su radovi u glavnoj ulici, a domaćin mu je bio načelnik Ivan Vukadin. Doktorica znanosti Nela Rubić pri izlasku iz zgrade općine prišla je premijeru Milanoviću i zamolila ga je da pomogne zaustaviti iseljavanje Hrvata iz toga područja što je jedan od najvećih problema uz nezaposlenost.
Na upit kako se osjeća u Tomislavgradu gdje je prvi hrvatski državnik nakon Tuđmana Milanović je odgovorio. “Neće se oni usrećiti što sam došao ovdje. Ja sam bio znatiželjan da vidim Tomislavgrad i duvanjski kraj.
Nisam nikada bio ovdje, a rekao sam da ću obići sve dijelove BiH. Ali mi smo hrvatska država i želim obići sve dijelove BiH gdje su značajnije hrvatske zajednice”, pojasnio je. Ovaj, kao i livanjski kraj izgleda dosta napredno. Očito je to kombinacija poslova ovdje i nekih ušteđevina. Ali ima jako puno nezaposlenih barem tako kažu službene brojke”, rekao je Milanović nakon susreta s Vukadinom.
“Mi ne možemo spriječiti iseljavanje. Mi ćemo pomoći onoliko koliko možemo pomoći financijski, u očuvanju, ne identiteta, jer identitet oviljudi imaju i u tome im ne treba nitko pomagati jer se znaju brinuti, znaju tko su i koje su im vrijednosti. Mi možemo financirati neke objekte i programe s naglaskom da to bude konkretno i da se novac ne rasipa na tisuću sitnih stvari nego na vidljive stvari. Nama to ne treba radi izbora, jer kao što znate ovdje nisam došao zbog toga”, dodao je hrvatski premijer.
U Rami ga je dočekao tamošnji načelnik Jozo Ivančević i gvardijan u Samostanu na Šćitu fra Tomislav Brković te je obišao Dom za stare i nemoćne osobe “Rama” čiju gradnju sufinancira Republika Hrvatska. Uz znameniti franjevački samostan, crkva u Rami predstavlja vrlo vrijednu cjelinu, po čemu se uvrštava među najbolje umjetnički uređene sakralne prostore Bosne Srebrne. U Milanovićevoj pratnji bili su i predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan Hrvatske Darija Krstičević, novoimenovani veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio te generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Velimir Pleša.
U Milanovićev pratnji je bio i ministar obrane Republike Hrvatske Ante Kotromanović koji je u izjavi za Večernji list rekao kako se na ulasku u Livno, u čijoj je obrani sudjelovao 1992. telefonski čuo s generalom Antom Gotovinom s kojim se prisjetio kolega koji su zajedno s njima bili na tome bojištu. Na kraju posjeta u Kupresu je hrvatski premijer obišao tamošnji Dom zdravlja.
Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović Bosni i Hercegovini u subotu je kazao kako očekuje da će političari u toj zemlji sami postići dogovor o načinu provedbe presude “Sejdić-Finci” koja je preduvjet za napredak BiH ka europskim integracijama.
Milanović je u petak navečer na radnoj večeri o stanju u BiH razgovarao s predsjedateljm Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom i predsjednikom HDZa- BiH Draganom Čovićem a komentirajući taj susret novinarima je kazao kako hrvatski dužnosnici u BiH najbolje znaju koja su njihova prava i na čemu trebu inzistirati.
“Mi smo tu da pomognemo a Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda imaju jasno definiranu ustavnu poziciju”, kazao je Milanović tijekom boravka u Gornjem Vakufu/Uskoplju.
Čelnici političkih stranaka u BiH dogovorili su početkom tjedna u Bruxellesu načela za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava koja traži da manjine ne budu diskriminirane, a dogovor bi trebao onemogućiti i da jedan konstitutivni narod bira člana predsjedništva iz drugog konstitutivnog naroda što bi trebalo osigurati jednakopravnost Hrvata kojima su već dva puta člana predsjedništva birali Bošnjaci.
Milanović je rekao i kako drži da rezultati popisa stanovništva koji je u tijeku u BiH ne smiju utjecati na status niti jednog konstitutivnog naroda.
Milanović je prije dolaska u Uskoplje boravio u Bugojnu.
“Nije isto u Livnu i Tomislavgradu i ovdje. Ovdje je malo kompliciranje”, kazao je Milanović sumirajući dojmove iz Bugojna i Uskoplja.
Hrvatski je premijer najavio kako će se ubuduće više pomagati Hrvatima u središnjoj Bosni jer su oni u težoj situaciji.
“Naglasak je na školama, zdravstvenim ustanovama i kulturnim spomenicima koji vežu zajednicu”, pojasnio je Milanović dodajući kako Hrvatska ne može otvarati tvornice jer država nije poduzetnik.
Milanović je podupro i postojanje škola s posebnim hrvatskim nastavnim programom.
“Ja na to ne gledam kao na segregaciju nego kao na slobodan izbor… To je pravo i to pravo treba poštivati”, kazao je on dodajući kako tek treba vidjeti čime će taj izbor rezultirati.
U Bugojno se do danas vratilo oko 4600 od 16 tisuća Hrvata koliko ih je tamo živjelo prije rata. U selu Kandija koje je najveće povratničko naselje na teritoriju te općine sada živi 120 obitelji s 350 članova.
Tamo su hrvatskog premijera iznimno srdačno dočekali a lokalni su ga dužnosnici izvijestili kako im je najveći problem gradnja škole pa je Milanović obećao potporu tom projektu.
“Upravo u ovakvim krajevima hrvatska vlada će učinit sve što može da pomogne”, kazao je Milanović najavivši kako će se sve to uraditi u suradnji s lokalnim vlastima.
O problemima sličnim onima u Bugojnu hrvatski je premijer slušao i u Gornjem Vakufu/Uskoplju, mjestu u kojemu su tijekom rata vođeni žestoki sukobi između Hrvata i Bošnjaka.
“Uskoplje je 1994. izgledalo kao Staljingrad”, kazao je Hini uskopaljski župnik fra Vinko Marković dodajući ipak kako je sada nema međunacionalnih napetosti.
Na teritoriju današnje općine Gornji Vakuf/Uskoplje prije rata u BiH živjelo je oko 11 tisuća Hrvata a prema podacima kojima raspolaže Katolička crkva sada ih je oko šest tisuća.
“Broj Hrvata se prepolovio”, kazao je fra Vinko podsjetivši kako samo u Zagrebu danas živi između dvije i pol i tri tisuće Uskopljaka.
Fra Vinko ističe kako Uskplje dijeli sudbinu brojnih drugih općina u kojima žive Hrvati-katolici i kojih je prema podacima s posljednjeg blagoslova kuća manje za tri tisuće nego godinu ranije.
Uskopaljski župnik upozorava kako su Hrvati u BiH u stvarnosti postali manjina te kako se o tome gotovo uopće ne vodi računa.
Ravnatelj osnovne škole “Uskoplje” Ilija Matišić za Hinu kazao kako je nedvojbeno da Hrvati nastavljaju odlaziti.
“Prije četiri godine u našoj smo osnovnoj školi imali 939 učenika. Sada ih je 660”, pojašnjava Matišić.
Škola kojoj je na čelu tijekom rata je bila potpuno devastirana a obnovljena je zahvaljujući financijskoj potpori koju je osigurala Hrvatska.
Prošle godine tako je od pomoći Hrvatske u iznosu od 330 tisuća kuna škola sanirana i sada je potpuno uvjetna za odvijanje nastave.
Matišić ipak upozorava kako je ključ opstanka Hrvata u Uskoplju i dalje u radnim mjestima.
“Bez toga ni obnova domova nema posebnog smisla”, ističe Matišić.
Ključni pogon koji osigurava posao stanovnicima Uskoplja je Tvornica za obradu metala (TOM) i koju je također posjetio Milanović.
S 330 zaposlenih TOM sada uspijeva ostvariti godišnji izvoz vrijedan 220 milijuna eura.
U Uskoplju ipak ističu kako je to samo iznimka i da će bez novoih radnih mjesta ljudi nastaviti odlaziti.
Milanović je boravak u BiH završio posjetom franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci.
RPŽ/H