Haag – Međunarodni sud pravde (ICJ) proglasio se nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid, kao što je i očekivala hrvatska strana.
Sada predstoji dugotrajni proces u kojem će Hrvatska dokazivati da je Srbija počinila genocid u ranim 90–ima u Republici Hrvatskoj. Očekuje se da će do pokretanja procesa proći nekoliko godina te da će sam proces trajati još barem dvije tri godine. Hrvatska traži od Srbije odštetu, vraćanje kulturnih dobara i istinu o nestalima.
Odluku suda o preliminarnim prigovorima Srbije na jurisdikciju ICJ–a i dopuštenost tužbe, koje je Beograd podnio prije šest godina, pročitala je predsjednica suda Rosalyn Higgins.
Odluka suda očekivala se u svjetlu dvije ranije proturječne odluke ICJ–a koji se 1996. najprije proglasio mjerodavnim za tužbu koju je šest godina prije Hrvatske podnijela BiH protiv Beograda za genocid, a potom 2004. nenadležnim za tužbu Beograda protiv deset zemalja članica NATO–a zbog svojedobnog bombardiranja 1999. godine.
Hrvatska je 2.srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ–om protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda Hrvatska je zatražila da presudi kako je Jugoslavija počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog genocida. RH traži tužbom od SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji su pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju, te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima.
Rasprava o nadležnosti suda za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid u ratu 1991.–1995. održana je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu u svibnju 2008. godine kada je Srbija zastupala tezu da je sud nenadležan jer u vrijeme podnošenja hrvatske tužbe SRJ nije bila članica Ujedinjenih naroda, članica Konvencije o genocidu ni članica Statuta suda.
Hrvatska je na raspravi poručila da je odnos Beograda i UN–a imao 90–ih godina sva obilježja članstva u UN–u, kao i da je SRJ čitavo vrijeme bila stranka Konvencije o genocidu, slijedom kontinuiteta iz SFRJ. Također hrvatski predstavnici rekli su da je režim Slobodana Miloševića imao sva državna obilježja i prije datuma formalnog proglašenja države.