Zagreb – Potpuna je laž je da vlada od hrvatskih građana skriva ugovor o pristupanju Hrvatske u EU, poručila je danas predsjednica Vlade Jadranka Kosor, ističući da je s tekstom ugovora, na koji je, naglasila je, ponosna i osobno i zbog svoje Vlade, vlada već upoznala predsjednike Republike i Sabora te Nacionalni odbor za praćenje pregovora s EU u kojemu sjede predstavnici parlamentarnih stranaka.
»Imaju li novine tekst ugovora, u to ne ulazim, ali potpuna je laž da bi vlada nešto skrivala od svojih građana«, izjavila je premijerka u emisiji Hrvatskog radija »Kako vlada Vlada«. »Kada bi se taj ugovor mogao staviti na (internetske) stranice Vlade, mi bi ga sasvim sigurno i stavili«, dodala je.
Poručila je da Vlada nikada ne bi potpisala ugovor koji bi značio nešto loše za Hrvatsku, ističući da bi loše bilo ako Hrvatska ugovor ne bi potpisala i pristupila Uniji, jer je bolje, kako je rekla, tržište od 500 milijuna ljudi od onog domaćeg s 4,5 milijuna, te mogućnosti školovanja u članicama EU, a ne samo u Hrvatskoj.
Nije dogovaran ni datum ni vrijeme potpisivanja ugovora
Kosor je kazala da u subotnjim razgovorima s poljskim premijerom Donaldom Tuskom, koji je u Banske dvore donio pristupni ugovor, nije dogovaran datum ni mjesto potpisivanja ugovora, »jer je sada bitno da ugovor imamo i da ćemo ga potpisati«. Ponovila je kako će Vladi predložiti da jedan od potpisnika bude i predsjednik države Ivo Josipović, čime će Hrvatska pokazati jedinstvo i snagu, »da smo svi barem na jednom projektu zajedno«.
Josipovića samo upozoravala »na stvari koje nisu u redu«
Naglasila je da se s Josipovićem nije svađala, pa ni oko potpisivanja ugovora, već da je samo upozoravala »na stvari koje nisu u redu«, pa tako i na kritike s Pantovčaka prema vladi »koja je u pristupanju EU učinila najviše posla, ogroman posao«.
Kosor je, dodala je, spremna na razgovore s predsjednikom države, u prvom redu oko imenovanja veleposlanika u zemljama gdje su ta mjesta još otvorena, jer je, ocijenila je, vrlo loša poruka da se ta mjesta ne popune već da se čekaju izbori.
»U gospodarskoj diplomaciji svaki je izgubljeni dan gubitak i ne bi bilo dobro da ostane ‘zadnja’ šefa SDP-a da se veleposlanici ne imenuju. U ovih 20 godina oporba nije odlučivala tko će to biti, to je posao vlade i predsjednika države«, kazala je premijerka.
Ima li što negativno u tome da Hrvatska uđe u EU?
Upitana kako misli hrvatskoj javnosti objasniti što je dobro, a što loše u ulasku u EU, odgovorila je protupitanjem – valjalo bi okrenuti pitanje ima li što negativno u tome da Hrvatska potpiše ugovor i uđe u EU.
»Vrijeme je i da se stranke oporbe, koje su malo pomagale u procesu pregovora, jače upuste u to tumačenje«, poručila je Kosor.
»Nismo mogli učiniti više jer se na svaki način pokušavalo srušiti Vladu«
Na pitanje smatra li da je njezina Vlada mogla učiniti više u gospodarskom i svakom drugom smislu, odgovorila je da u okolnostima u kojima je vlada radila zadnje dvije godine »nismo mogli učiniti više, jer klima u kojoj smo radili u nekoliko je navrata bila takva da se na svaki način pokušavalo srušiti Vladu«.
Istaknula je da je Vlada, unatoč otporima, uspjela stabilizirati financije, »iako nam je 2009. prijetio kolaps«, da je uspjela uvesti reda u državna poduzeća, posebno što se tiče nelikvidnosti i korupcije.
Pokrenuto oko 20 milijardi kuna investicija
Kosor je naglasila kako je u tom smislu ključno nastaviti provedbu Vladina Programa gospodarskog oporavka, budući da se jedan njegov dio odnosi i na razdoblje nakon ulaska Hrvatske u EU, dodavši da je u ovom trenutku pokrenuto oko 20 milijardi kuna investicija (most na Dravi, željeznička pruga Koprivnica-Križevci, Riječka luka, itd).
Oprečna mišljenja o Zakonu o golfu
I dalje je, kazala je, mišljenja da bi se trebao ukinuti Zakon o golfu, iako, kako je rekla, o tome postoje oprečna mišljenja, pa i od HDZ-ovih koalicijskih partnera u Vladi.
»Nijedno golf igralište nije izgrađeno nakon donošenja tog zakona, izazvao je puno oprečnih stavova, a golf tereni mogu se graditi i bez tog zakona«, kazala je Kosor.
Odbacila je nagađanja da bi se s krajem godine mogla likvidirati sva brodogradilišta koja ne budu imala pozitivnu bilancu, te najavila nastavak gradnje Pelješkog mosta, izvijestivši da Vlada za taj projekt upravo traži izvore financiranja, te da pritom u prvom redu misli na »domaće snage«.
RPŽ/H/V