Vukovar – Pod geslom “Vukovaru, ime sveto” u tom se gradu obilježio Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 21. godišnjica stradanja Vukovara u srpskoj agresiji.
U Koloni ponosa sudjelovalo je više od 50.000 tisuća građana i domoljuba pristiglih iz svih krajeva Hrvatske. Među njima i cijeli državni vrh. U Vukovar je stigao i general Mladen Markač. Dočekan je pljeskom i ovacijama.
Prigodan program počeo je okupljanjem u dvorištu vukovarske bolnice. Nakon komemorativnog programa sudionici obilježavanja pošli su, predvođeni hrvatskim ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata grada Vukovara i ostalim braniteljima grada, u Koloni sjećanja gradskim ulicama do Memorijalnog groblja.
Opet smo zajedno ovdje da se sjetimo stradanja Vukovara, da se sjetimo nevinih žrtava i da svojoj djeci obećamo da se nikada ništa slično neće ponoviti, izjavio je u koloni predsjednik Ivo Josipović. Predsjednik Sabora Josip Leko kazao je kako značenje Vukovara za povijest nije moguće sažeti u jednoj izjavi. Dodao je kako unatoč svemu Vukovar i Hrvatska moraju gledati u budućnost. Uvijek se miješaju osjećaji tuge i ponosa, a katkad i bijesa, rekao je premijer Zoran Milanović. Dodao je kako još ostaje rješavanje pitanje nestalih osoba u Vukovaru te da za njihove obitelji rat još nije završio.
Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće odali su predsjednik Republike te izaslanstva Hrvatskog sabora, predvođenog predsjednikom Josipom Lekom, i Vlade. Vijence su položila i svijeće zapalila i izaslanstva Glavnog stožera Oružanih snaga RH, Ravnateljstva policije, 204. vukovarske brigade, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, grada Vukovara, gradova Dubrovnika, Sinja, Šibenika, Trogira i Zagreba, Vukovarsko-srijemske županije te ostalih hrvatskih županija.
Molitvu za ubijene i nestale branitelje i civile u obrani Vukovara molio je đakovački i osječki nadbiskup mons. Marin Srakić. Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskoga rata u Vukovaru, pred više tisuća hodočasnika – sudionika Kolone sjećanja, apostolski nuncij u Hrvatskoj Alessandro D’Errico je predvodeći misu za poginule i nestale branitelje i civile grada Vukovara molio da rata više ne bude i da jača povjerenje među narodima.
Nadbiskup D’Errico istaknuo je da ga u molitvi vode dvije misli, žalosno sjećanje na vukovarsku tragediju, koju je ljudskom logikom teško shvatiti i opravdati, te misao prema budućnosti i odnosima koje treba izgrađivati u svjetlu novoga političkog konteksta. Podsjetivši da su na misi nazočni političari, vojni dužnosnici, diplomati i druga izaslanstva, pozvao je da se moli za njih kao i za sve ljude dobre volje koji se zalažu za mir i napredak kako Hrvatske tako i susjednih naroda.
Biskup bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak je u propovijedi istaknuo da je danas Hrvatska u Vukovaru i još više danas je Vukovar u srcu Hrvatske te je posebno pozdravio hrvatske branitelje i podsjetio na oslobađanje generala Ante Gotovine i Mladena Markača. Nije narod srpski taj koji je u Vukovaru ubio ljude, nego politika i zato svakom čovjeku, bez obzira na narodnost, koji je u Hrvatskoj svaka čast ako Hrvatsku ljubi i voli, ako je za Hrvatsku spreman dati sebe i svoj život, ono najljepše što ima, poručio je biskup bjelovarsko-križevački.
Biskup Huzjak kritički se osvrnuo na najnovije odredbe vezane za nastavni program.
Čvrsto sam uvjeren da hrvatski branitelji nisu s krunicom o vratu stavljali na kocku život za hrvatsku domovinu u kojoj se neće poštivati vjerska sloboda i ljudska prava, među kojima i pravo roditelja na odgoj i obrazovanje svoje djece u skladu s uvjerenjima i vrednotama koje njeguju u svome životu. Pozivam roditelje da se bez straha bore za svoja neotuđiva prava jer nam o tome ovisi budućnost naših obitelji i društva u cjelini, rekao je biskup Huzjak.
U organizaciji Udruge ratnika Hrvatskog obrambenog rata, na Bogdanovačkoj cesti, kod budućeg Doma ratnika, otkriven je spomenik “Otac i sin” u spomen na vukovarske branitelje Petra Kačića, poginulog u obrani Sajmišta, i njegova sina Igora Kačića, ubijenog na Ovčari. Spomenik je otkrila supruga i majka poginulih Irena Kačić. Naglasila je da je to spomenik za sve očeve i za sve sinove poginule u obrani Vukovara i vukovarske četvrti Sajmište.
Projektom “Svjetlosna rijeka sjećanja”, autora Željka Kovačića, u sklopu kojega su u Dunav kod dvorca Eltz spušteni upaljeni lampioni, odana je počast nestalim braniteljima i civilima Vukovara čija sudbina još nije rasvijetljena.
Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. slomom obrane grada koji je branilo oko 1800 branitelja 204. vukovarske brigade. Do sloma obrane grada poginule su 1624 osobe, a ranjeno ih je više od 2500. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 5.000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće Hrvata i ostalih nesrba.
Na popisu zatočenih i nestalih osoba u Domovinskom ratu iz Vukovarsko-srijemske županije još je 436 hrvatskih branitelja i civila. Na širem području Vukovara ekshumirane su 1232 žrtve agresije, od kojih 938 iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju, 200 na Ovčari, a ostale u drugim dijelovima Vukovara i okolnim mjestima.
Obilježena 21. godišnjica stradanja Škabrnje
Polaganjem vijenaca na spomen-obilježje masovne grobnice i okupljanjem izaslanstava u Škabrnji je počelo obilježavanje godišnjice stradanja toga ravnokotarskog mjesta. Nakon polaganja vijenaca ministar obrane RH Ante Kotromanović izjavio je da smo na primjeru generala Gotovine i Markača vidjeli da je pravda spora, ali dostižna te kako se nada da će zločinci i nalogodavci zločina u Škabrnji biti osuđeni.
Na središnjoj komemorativnoj svečanosti na Trgu Franje Tuđmana u Škabrnji, ministar obrane je podsjetivši na zločin u tom mjestu 18. studenoga 1991., rekao kako su u tom mjestu goloruki išli na tenkove, no da je na sreću u Zborno područje Split došao Ante Gotovina te nije dugo trebalo čekati “Maslenicu” i “Oluju”. Kako je ponovio ministar Kotromanović, od Gotovine nikad nismo dobili zapovijed – uništi, sruši ili zapali te je u vezi s haškom presudom rekao da je pravda spora, ali dostižna.
Ministar Kotromanović, koji je u Škabrnji izaslanik premijera Zorana Milanovića i predsjednika Ive Josipovića, rekao je da je današnji dan tužan dan koji Hrvatska nikada neće zaboraviti. Svi znamo što je bilo 18. studenoga 1991. u Škabrnji. Ovo je bio hrvatski Alamo i to poštujemo i cijenimo, rekao je ministar Kotromanović.
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić je na misi u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije rekao da su Vukovar i Škabrnja simbol našeg stradanja i bolni podsjetnik žrtava koje su pale za samostalnost Hrvatske, ali da nam sada valja gledati u budućnost. Dodao je da je Škabrnja danas trajno povezana s Vukovarom. Vukovar i Škabrnja nisu izdržali, ali izdržala je Hrvatska, zahvaljujući njezinim braniteljima i potpomognuta molitvom njezinih građana, istaknuo je Puljić. Sada nam valja gledati u budućnost, a to nam je poručio i naš sumještanin general Ante Gotovina, poručio je.
Nakon mise sudionici sjećanja na škabrnjske žrtve srpske agresije iz 1991. u koloni sjećanja otišli su na mjesno groblje, gdje su položili vijence.
Cijela Škabrnja u Koloni sjećanja
Nakon topničkog napada 17. studenog 1991. JNA i srpske paravojne postrojbe ušle su u selo te uništile kuće, gospodarske objekte, crkvu. Žene, djeca i starci ubijani su dok su izlazili iz skloništa. Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije pa do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.
Osim Zorane Banić, koja je pravomoćno osuđena te je odslužila zatvorsku kaznu od šest godina, nitko od nalogodavaca strašnih zločina nije priveden. Sedamnaest počinitelja zločina osuđeno je u odsutnosti, ali još njih 16 nije dostupno hrvatskom pravosuđu. Zbog zločina u Škabrnji vođeno je više kaznenih postupaka pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu. Milan Babić, kao predsjednik tzv. srpske krajinske oblasti, bio je osuđen na 11 godina zatvora. Milan Martić, načelnik kninske milicije, sekretar unutarnjih poslova i ministar obrane i unutarnjih poslova tzv. srpske krajinske oblasti te predsjednik te samozvane tvorevine, izdržava kaznu od 35 godina.
RPŽ/H