Zagreb – Najnoviji podaci popisa stanovništva otkrili su i neke zanimljivosti, a Državni zavod za statistiku RH na svojim je stranicama objavio i aplikaciju, pomoću koje možete provjeriti koja su najčešća imena i prezimena.
DZS je na svojim stranicama objavio zanimljivu tražilicu imena i prezimena pomoću koje možete provjeriti koliko Hrvata i Hvatica nosi vaše ime ili prezime.
Prezime Horvat najčešće je prezime u Hrvatskoj, pokazao je Popis stanovništva. Naime čak 21.618 osoba preziva se Horvat.
Drugo najčešće prezime je Kovačević (15.160), a slijede Babić, Marić, Jurić, Novak, Kovačić, Knežević, Vuković i Marković.
Najviše Hrvata nosi ime Ivan, njih 130.828, a drugo najpopularnije muško ime u Hrvatskoj je Josip, a nosi ga 77.324 Hrvata. Treće mjesto zauzeli su Hrvati po imenu Marko, odnosno njih 50.393. Na četvrtom i petom mjestu su imena Stjepan 45.287 i Tomislav 39.105.
Od ženskih imena, najviše Hrvatica nosi ime Marija, odnosno njih 126.646, a slijedi ih 81.751 Ana te 49.943 Ivane.
Utvrđeno je da broj nepismenih opada, a raste broj visokoobrazovanih te informatički pismenih. Među visokoobrazovanima više je žena.
Nepismenih osoba starijih od 10 godina je 0,8 posto (1,3 posto žena i 0,4 posto muškaraca). Najviše nepismenih je u Šibensko-kninskoj, zatim u Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Najmanje nepismenih je u Istarskoj županiji, gradu Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji.
U populaciji starijoj od 15 godina 30,8 posto ima najviše završenu osnovnu školu, 52,6 posto srednju škola, a visokoobrazovanih je u Hrvatskoj 16,4 posto. U skupini od 25 do 29 godina je 26,6 posto visokoobrazovanih, a samo 8,6 posto osoba starijih od 70 godina ima visoko obrazovanje. Najviše visokoobrazovanih je u Zagrebu (29 posto), Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Najmanje ih je u Virovitičko-podravskoj županiji.
U Državnom zavodu za statistiku su si dali truda te su podatke o visokoobrazovanom stanovništvu usporedili s pojedinim državama Europske unije. Tako je u Hrvatskoj u dobnoj skupini od 15 do 64 godine 17,7 posto visokoobrazovanih, a europski je prosjek visokoobrazovanih u istoj dobnoj skupini 23,7 posto. Ispred Hrvatske su države poput Irske (33,3 posto visokoobrazovanih u toj dobnoj skupini) i Ujedinjenog Kraljevstva (33,3 posto), ali i susjedne Slovenije (21,6 posto), a po broju visokoobrazovanih iza Hrvatske su države poput Austrije (16,5 posto), Slovačke (16,5 posto), Češke (15,9 posto) i Italije (13,1 posto).
Oko 57,4 posto građana koristi se internetom. Zanimljivo je da se 1,7 posto osoba starijih od 75 godina služi elektroničkom poštom. Državni zavod za statistiku predstavio je i tražilicu na svojim internetskim stranicama na kojima se može provjeriti učestalost imena i prezimena u Hrvatskoj.
RPŽ/H/TP