Zagreb – Državni zavod za statistiku predstavio je prve, preliminarne rezultate ovogodišnjeg popisa stanovništva. Prema njima, u Hrvatskoj živi 4.290.612 stanovnika. Prema popisu iz 2001., Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika. Hrvata je bilo 89,6%, što je 14,8% više nego 1991., uz istodobno smanjenje udjela nacionalnih manjina – s 14,91% na 7,5%.
Ti podaci nisu usporedivi s rezultatima popisa stanovništva 2001. godine jer je u međuvremenu metodologija popisivanja usklađena s međunarodnim standardima. Ako bi se na rezultate iz popisa iz 2001. primijenila metodologija iz 2011. pokazalo bi se da je sadašnji broj stanovnika Hrvatske na gotovo istoj razini kao i prije deset godina, istaknuo je ravnatelj DZS-a Ivan Kovač.
U Gradu Zagrebu živi 792.875 stanovnika, što je 18% ukupnog stanovništva, a potom slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 455.242 stanovnika. Najmanje stanovnika imaju Ličko-senjska (51.022) i Požeško-slavonska županija (78.031). Osim Zagreba, gradovi s više od 100.000 stanovnika još su samo Split (178.192), Rijeka (128.736) i Osijek (107.784).
Popis također pokazuje da u Hrvatskoj ima 1.535.635 kućanstava i 2.257.515 stambenih jedinica, od čega je 85% (1.923.522) stanova za stalno stanovanje. Tijekom deset godina broj stambenih jedinica povećao se za 376.648, odnosno 20%, a najviše ih je izgrađeno u Zagrebu (73.421) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (64.277).
Prvi rezultati popisa podložni su promjenama jer tek slijedi detaljna obrada prikupljenih podataka, a konačni i potpuni rezultati bit će objavljeni prema programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka DZS-a, počevši od iduće godine, rekao je Kovač.
Ravnatelj DZS-a također je najavio da će podaci od etničkoj i konfesionalnoj strukturi stanovništva biti objavljeni u prvoj polovici iduće godine.
U četiri tjedna, od 1. do 28. travnja, oko 13.000 popisivača i 2000 kontrolora popisivalo je na terenu hrvatske državljane, strane državljane i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, a obradom prikupljenih podataka u dva je mjeseca utvrđen broj i teritorijalni raspored stanovništva na području cijele države te osnovna demografska, etnička, obrazovna ekonomska, migracijska i druga obilježja. Bit će poznat i broj kućanstava, obitelji i njihove karakteristike, podaci o stambenom fondu, opremljenosti i starosti zgrada, ali i informatička pismenost stanovništva te brojnost bračnih, izvanbračnih ili istospolnih zajednica.
Popis stanovništva najveće je statističko istraživanje u Hrvatskoj, a provodi se radi prikupljanja podataka za provedbu gospodarskih i socijalno-razvojnih projekata te znanstvenih istraživanja. Nakon Drugog svjetskog rata stanovništvo Hrvatske popisivano je 1948. i 1953., a nakon 1961. popis stanovništva redovito se provodi u desetogodišnjim razmacima. Prvi sveobuhvatan popis proveden je 1857. u tadašnjoj Austriji i tek nakon tog popisa postoje podaci za cijelo područje današnje Republike Hrvatske.