Zagreb – U Hrvatskoj živi 4,284.889 stanovnika, od čega je 2,066.335 muškaraca i 2,218.554 žene, objavio je Državni zavod za statistiku na svojim stranicama www.dzs.hr. U odnosu na prethodni popis, 2001., u Hrvatskoj živi 152.571 manje stanovnika.
Najbrojnija je skupina od 50 do 54 godine. A prosječna je žena u Hrvatskoj tri i pol godine starija od prosječnoga muškarca. Demografija i promjena metodologije dovode do smanjivanja broja svih, no Hrvati su manje izloženi jer ih spašavaju stalne migracije Hrvata iz “BiH bazena”.
Zagreb ima 790.017 stanovnika, Split 178.102, Varaždin 175.951, Sisak 172.439, Rijeka 128.624, Osijek 108.048, Pula 57.460, Zadar 75.062, Šibenik 46.332.
Po narodnosti, Hrvata je lani bilo 3.874.321, ili 90,42 posto (2001. ih je bilo 89,63 posto), slijede Srbi, kojih je 186.633 ili 4,36 posto (2001. bilo ih je 201.631, ili 4,54 posto). 4,259.476 stanovnika ima hrvatsko državljanstvo, od toga 84.885 uz hrvatsko ima i drugo državljanstvo, 22.527 ima strano državljanstvo, 2.137 ima nepoznato državljanstvo, a 749 je bez državljanstva.
Od 4.284.889 stanovnika koliko ih je lani imala Hrvatska, njih 3.697.143, ili 86,28 posto izjasnilo se katolicima, 4,44 posto stanovništva čine pravoslavci, a 3,81 posto ili više od 163 tisuće stanovnika izjasnilo se da nisu vjernici ili su ateisti, dok je agnostika i skeptika 0,76 posto. Na prethodnom popisu, 2001., katolika je bilo 87,97 posto, pravoslavaca 4,42 posto, da nisu vjernici ili su ateisti 2001. se izjašnjavalo 98.376 stanovnika, ili 2,22 posto, a agnostika i skeptika je bilo 1.547, ili 0,03 posto. Treća vjeroispovijest po broju su muslimani, kojih je gotovo 63 tisuće, ili 1,47 posto.
Za 4,096.305 stanovnika hrvatski je materinski jezik, srpski jezik je materinski za 52.879, hrvatskosrpski za 3.059 stanovnika, albanski za 17.069, bosanski 16.856, bugarski 293, crnogorski 876, češki 6.292, mađarski 10.231, makedonski 3.519, njemački 2.986, poljski 639, romski 14.369, rumunjski 955, ruski 1.592, rusinski 1.472, slovački 3.792, slovenski 9.220, talijanski 7.822, turski 342, ukrajinski za 1.008 stanovnika.
Ovaj popis stanovništva, kućanstava i stanova – najveće, najopsežnije i najskuplje statističko istraživanje u zemlji, nužno za državnu upravu te izradu i provedbu raznih društvenih, gospodarskih i socijalnih politika, stajalo nas je 174,900.000 kuna. To je za 33 milijuna kuna više nego što je stajao popis iz 2001.
RPŽ/H