Sarajevo – Prema posljednjih nekoliko izvješća o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina sve više zaostaje za državama regije.
Na posljednjoj listi globalne konkurentnosti, na kojoj su rangirane 142 države svijeta, Bosna i Hercegovina je svrstana pri dnu tabele – na 123. mjesto, što je do sada najniži rang nakon rata. Primjera radi, 2008. godine BiH se nalazila na 106. mjestu.
I što je još gore, BiH je u posljednjem izvješću svrstana u skupinu 20 zemalja u kojima visina poreza najviše ograničava investicije. S ovom ocjenom potpuno se podudaraju podaci o dramatičnom padu stranih investicija u BiH tijekom posljednje tri godine, a osobito tijekom tekuće 2011. godine koja je po prilivu izravnih stranih investicija uvjerljivo najlošija godina poslije rata. U takvim okolnostima, bilo bi logično da aktualna vlast u BiH osmisli program rasterećenja gospodarstva, odnosno da osmisli program koji bi u konačnici smanjio troškove poslodavcima kako bi uopće opstali u zaoštrenoj tržišnoj utakmici i kako bi postali konkurentniji.
Aktualna platformaška Vlada Federacije BiH krenula je međutim u suprotnom smjeru: umjesto smanjenja poreza, Radna skupina federalnog Ministarstva financija, na čelu s financijskim ekspertom SDP-a Marinom Ivaniševićem, predložila je čitav niz poreskih mjera čija bi primjena u konačnici dovela do rasta poreznog opterećenja, odnosno do većih troškova poslodavaca. Na plaću od 1.000 KM, poslodavci državi trenutno plaćaju 449 KM, dok bi po novom poreskom modelu ubuduće plaćali 759 KM, odnosno 310 KM više nego danas! I to sve pod izgovorom poreskog rasterećenja privrede!
Od Radne skupine Marina Ivaniševića, koja je formirana prije nekoliko mjeseci sa zadatkom da predloži mjere za financijsko rasterećenje gospodarstva, prvenstveno se očekivalo fokusiranje na rashodovnu stranu federalnog proračuna – na uštede i eliminiranje suvišnih troškova preglomazne federalne administracije koju globalna recesija nije ni okrznula.
I u uvjetima dramatičnog rasta gospodarske nelikvidnosti, pada industrijske proizvodnje, pada zaposlenosti i rasta nezaposlenosti, administrativni aparat države nalazio je način zaštititi vlastite privilegije. Kada su prihodi u državnom proračunu počeli padati, potpisan je kreditni aranžman s MMF-om sa samo jednim zadatkom – održati nezasluženo visoki standard administrativnog aparata države. Već u prvoj godini primjene aranžmana s MMF-om, administracija je dobila 800 milijuna KM za plaće, a posustalo i preopterećeno gospodarstvo dobilo je zadatak da taj kredit uredno vrati u roku od tri godine. Kada je MMF zaustavio daljnje kreditiranje jer BiH nije ispunila postavljene uvjete, administracija se okrenula drugim izvorima vlastitog financiranja, kao što je, naprimjer, emisija obveznica i rasprodaja državnih poduzeća.
Na tragu ove logike, pogubne po realni sektor, ponašala se i Radna skupina Marina Ivaniševića, koja se nije bavila rashodima i uštedama nego isključivo dodatnim nametima i povećanjem prihoda federalnog proračuna.
Pod krinkom poznatog načela ljevičarskih stranaka da bogati trebaju plaćati veće poreze državi i Radna skupina Marina Ivaniševića predložila je korekcije postojećeg Zakona o porezima na dohodak. Umjesto dosadašnje jedne poreske stope od 10 posto za sve plaće, Radna skupina je predložila uvođenje još tri poreske stope (15, 20 i 30 posto) za neto plaće iznad 1.000 KM. Osim toga, Radna skupina je predložila da se ubuduće porez plaća i na isplatu toplog obraka i dnevnica.
Uz radnu verziju novog Zakona o porezima na dohodak Radna skupina Marina Ivaniševića priložila je konkretne pokazatelje iz kojih je vidljivo da će doprinosi i porezi za neto plaću od 1.000 KM porasti za 310 KM – sa 1.490 KM na 1.759 KM!
Unija poslodavaca reagirala je burno: nova poreska politika federalne Vlade ocijenjena je „pogubnom za gospodarstvo“ a slične negativne ocjene iznijele su i neke nevladine organizacije, gospodarstvenici i ekonomski eksperti. U analizi nevladine organizacije „Kampanja za slobodu i prosperitet“ navedena je ocjena da je „svrha ovog zakona osiguranja dodatnih novčanih sredstava za financiranje prekobrojne javne uprave i javne potrošnje, a sve na štetu proizvodnog sektora“.
U ovom udruženju smatraju da bi primjena novog zakona o porezima „doprinijela povećanju nezaposlenosti“ a vjerojatno i porastu „sive ekonomije“.
Reagirala je i uprava Sarajevske burze. U pismu upućenom šefu Radne skupine Marinu Ivaniševiću izražava se rezerva prema oporezivanju dividendi i kapitalne dobiti. „U državama u kojim postoje porezi na kapitalnu dobit, oporezuju se i prihodi od kamata na štednju, s tim da su porezne stope na kapitalnu dobit u pravilu niže nego one na štednju, s ciljem nagrađivanja poduzetničkog poduhvata koji je sam po sebi rizičniji te promoviranja kulture dioničarstva kao bitnog preduvjeta za efikasniju alokaciju kapitala u ekonomiji“.
Uprava Sarajevske burze upozorava da bi „uvođenje poreza na kapitalnu dobit učinilo naš financijski sustav još više bankocentričnim nego je to do sada bio slučaj“ i da bi „ovakvo forsiranje samo jednog dijela financijskog sektora moglo biti kobno“.
No, uprkos ovim krajnje ozbiljnim upozorenjima, ni Radna skupina Marina Ivaniševića, a ni Vlada Federacije BiH ne odustaju od svog plana, koji, kako vidimo, nema nikakve veze s rasterećenjem gospodarstva nego je isključivo usmjeren na punjenje federalne blagajne. Za narednu godinu, federalna Vlada je predvidjela proračunski manjak od oko 450 milijuna KM i, naravno, u skladu s naslijeđenom praksom, ovaj manjak neće nadoknaditi uštedama i rezanje troškova nego uvođenjem novog poreskog harača.
Dvostruka korekcija kreditnog rejtinga
Tijekom 2011. godine međunarodne bonitetne agencije u dva navrata snizile su kreditni rejting BiH, prvo u travnju a potom i u listopadu ove godine, i u oba navrata kao obrazloženje navele „političku nestabilnost države“.
Pad kreditnog rejtinga države za sobom po automatizmu vuče rast kamata na kredite, a skuplji krediti po automatizmu utiču na pad gopsodarskih investicija. U takvim okolnostima, ni jedna razumna vlada na svijetu ne bi predlagala povećanje poreskog opterećenja gopsodarstva, nego bi nižim porezima stimulirala rast gospodarskih investicija.
Planirani manjak proračuna
Vlada Federacije BiH nedavno je usvojila Prednacrt proračuna za 2012. godinu u iznosu od 1,53 milijarde KM što je za 3 posto manje u odnosu na proračun za 2011. godinu. Vlada je istovremeno planirala u narednoj godini potrošiti 1,95 milijardi KM što znači da je planiran rekordan proračunski deficit u iznosu od 423 milijuna KM!
Kako se doznaje, proračunski manjak federalna Vlada će pokriti novom emisijom trezorskih zapisa, rasprodajom državnih poduzeća, ali i uvođenjem dodatnih poreznih nameta realnom sektoru.
RPŽ/SB