Atena – Rim – Rasprodaja obiteljskog srebra nije samo hrvatska specifičnost: dužnička kriza koja već četiri godine muči većinu europskih zemalja prisilila je vlasti u tim državama da nagomilane dugove vraćaju ubrzanom privatizacijom, tj. (ras)prodajom nacionalne imovine.
Svoju su imovinu na bubanj već stavile najugroženije europske države iz takozvane skupine PIIGS – Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska. Grčka vlada pokušat će izvući zemlju iz dužničkog ropstva prodajom državne imovine u vrijednosti od oko 50 milijardi eura.
Tako se prodaju atenska i preostalih 38 grčkih zračnih luka, državne naftne i plinske kompanije, luke u Solunu i Pireju, Helenska poštanska banka, autoceste, 35 zgrada u državnom vlasništvu…
Prodat će se i dijelovi obale na otoku Krfu i, navodno, brojni drugi dijelovi slikovite grčke obale. Prodaje se gotovo sve, samo će Akropola biti iznajmljena. Naime, grčki dug popeo se na 360 milijardi eura, što je više od 162 posto BDP-a.
Talijanska vlada još je 2010. počela rasprodaju 9000 objekata: plaža, povijesnih tvrđava, čak i pojedinih otoka, kako bi mogla isplatiti nacionalni dug. Tom prodajom kani se prikupiti više od četiri milijarde eura. Prodano je i već nekoliko venecijanskih palača.
Talijani razmišljaju i o prodaji zlatnih rezervi jer je Italija, nakon Grčke, druga najzaduženija zemlja EU-a. Njezin dug iznosi 120,5 posto BDP-a.
U Portugalu, čiji dug iznosi 101,6 posto BDP-a, rasprodaja već uveliko traje. Prvo su “otišle” kompanije u energetskom sektoru. “Oman Oil” kupio je nacionalnu energetsku tvrtku, a manji dio i Kinezi.
Španjolci pripremaju privatizaciju dijela nacionalne lutrije, kao i vodovoda u Madridu, što bi trebalo osigurati 3,5 milijardi eura u državnoj blagajni. Kupca traži i metro u glavnom gradu, od čega bi se trebalo uprihoditi dvije milijarde eura.
U odnosu na prethodno navedene zemlje, španjolski dug i nije tako strašan: 69,6 posto BDP-a, ali u toj zemlji imaju veliki problem s nezaposlenošću, koja je dosegnula 25 posto i najveća je u Uniji.
Irska, inače treća najzaduženija zemlja zone eura, s dugom koji iznosi 108,1 posto BDP-a, planira prodaju državne imovine, među kojom su nacionalna zrakoplovna kompanija, tvrtke iz energetskog sektora, kao i ergela vrijedna milijardu eura.
Više radi preventive, Finska, koja zasad nema takvih problema, ipak je prodala kuću Djeda Mraza u Laponiji zbog – neisplativosti. Ako je ikakva “utjeha”, država je svoj udio od 32 posto prodala lokalnim poduzetnicima.
RPŽ/SD