Zagreb – Vijest o četrnaestogodišnjakinji iz Kaštela koja je u noći na četvrtak pala u alkoholnu komu, potresla je Dalmaciju i još jednom upozorila na trenutačno najveći društveni problem u ovom dijelu zemlje – alkoholiziranje maloljetnika.
Maloljetnicu je na Hitni medicinski prijem u Trogir dovelo društvo s kojim je pila. Nakon pružene liječničke pomoći u Trogiru, djevojčica je prebačena u splitski Klinički bolnički centar, gdje se nakon liječničke intervencije probudila iz kome i život joj više nije u opasnosti.
Posljedice pijenja alkohola čine prema brojnosti i težini oboljenja treći javno zdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. U Hrvatskoj je 250.000 ovisnika o alkoholu, dok prekomjerno alkohol konzumira i do 800.000 ljudi. Od navedenog broja alkoholičara, svega se 7500 na godinu liječi zbog alkoholizma.
Na sve veću zastupljenost pijenja među mladima u Hrvatskoj upozorava i ispitivanje koje je pokazalo da se najmanje deset puta tijekom posljednjih 12 mjeseci napilo 7 posto ispitivanih dječaka tijekom 1995. godine, 9 posto tijekom 1999. i 12 posto tijekom 2003. Kad je riječ o djevojčicama, tijekom 1995. manje od 1 posto djevojčica napilo se 10 puta tijekom posljednjih 12 mjeseci, 4 posto 1999. i 6 posto 2003. godine.
»Glavni problem povezan s pijenjem među mladima nije ovisnost o alkoholu nego posljedice zloporabe alkohola u ponašanju i prometu – slabiji školski uspjeh, delinkventno ponašanje, agresivnost, učestalija zloporaba drugih sredstava ovisnosti… Dobna granica eksperimentiranja s alkoholom pomiče se na sve niže razrede, što govori da preventivni programi rada s djecom ne daju očekivane rezultate«, ističe dr. Zoran Zoričić, specijalist psihijatar, predsjednik Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara i tajnik Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti.
Prema posljednjem istraživanju koje je proveo splitsko-dalmatinski Nastavni zavod za javno zdravstvo, polovina splitskih maturanata i trećina osmaša pije alkohol. Alarmantne su to brojke iz istraživanja »Pojavnost konzumacije alkohola kod djece osmih razreda osnovnih škola i četvrtih razreda srednjih škola u Splitu«, koje je provedeno na 2799 splitskih učenika (1074 osmaša i 1725 maturanata).
Istraživanja provedena na razini države pokazuju da čak 1,1 posto osmaša zbog predoziranosti alkoholom završi na ispumpavanju želuca u bolnici, kao i 4,5 posto maturanata.
Alkoholno piće nikada nije popilo 37 posto splitskih osmaša te 5,3 posto maturanata. Povremeno alkohol pije 22 posto osmaša te 54 posto maturanata, a svakoga vikenda opije se 21 posto maturanata i dva posto osmaša. Više od deset puta u životu se opilo 2,4 posto osmaša te 32 posto maturanata.
»Posebno je zabrinjavajuće što alkohol 19 posto osmaša pije da bi se osjećalo dobro, a iz istog razloga za ‘čašicom’ poseže 67 posto maturanata. Kako bi zaboravilo na probleme i opustilo se, alkohol pije 4 posto osmaša te 11 posto maturanata. Istodobno, najviše djece do alkohola dolazi u prodavaonicama, gdje ih u 53 posto slučajeva nikada nitko nije pitao za godine, a u 60 posto slučajeva trgovci im nisu odbili prodati alkohol«, ističe dr. Ingrid Tripković iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
32 posto maturanata napilo se više od deset puta u životu
Prema ESPAD-ovim (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) istraživanjima, problem alkoholizma među mladima u Hrvatskoj je u posljednjih 12 godina eskalirao. U Hrvatskoj pije 84 posto mlađih od 18 godina, dok je europski prosjek spušten na 82 posto.
»Za razliku od odraslih, za koje je rečeno da piju učestalo i prekomjerno, mladi piju rjeđe, ali gotovo uvijek s namjerom da se napiju. U skladu s filozofijom mladih ljudi, koja najčešće ne prepoznaje objektivne rizike, a često ih i svjesno prihvaća, živeći danas i ovdje, uvjerena u besmrtnost, rizik uporabe alkohola uopće se ne percipira. Alkohol mladom čovjeku donosi opuštenost, euforiju, potiče spontanost, prisnost s vršnjacima, oslobađa seksualnost, uklanjajući nezrele kočnice savjesti i zabrane. Isto tako, alkohol im je ulaznica u svijet vršnjaka koji i sami prekomjerno i prigodno piju. Stoga im alkohol i služi često kao simbolično sredstvo inicijacije u grupu vršnjaka. I upravo u tom trenutku grupa preuzima utjecaj nad daljnjim pijenjem i ponašanjem mladih ljudi te se kontinuitet lošeg primjera, naslonjen na pijenje alkohola u primarnoj obitelji, kroz grupu vršnjaka nastavlja. Na žalost, taj ulazak u svijet pijenja alkohola u Hrvatskoj posljednjih se godina spušta među dječacima na razinu trinaestogodišnjaka, a među djevojčicama na razinu četrnaestogodišnjakinja«, upozorava dr. Zoričić.
Za nedavno održanog okruglog stola u Splitu, pravobranitieljica za djecu Mila Jelavić upozorila je da Hrvatska nije ni spremna ni zrela uhvatiti se u koštac s problemom alkohola. Sva dosadašnja istraživanja, naime, pokazala su da su visoki postoci djece koja kupuju alkohol, a najviše zabrinjava to što ga piju i kod kuće.
Stručnjaci smatraju da ni preventivni programi nisu dobro osmišljeni, odnosno da nemaju prevelikog učinka. »Preventivni programi često su mladima nezanimljivi. Trebalo bi poraditi na atraktivnijem načinu osvješćivanja mladih o opasnostima alkohola«, ističe Esmeralda Sunko iz Lige za prevenciju ovisnosti.
Alkohol služi često i kao simbolično sredstvo inicijacije u grupu vršnjaka. I upravo u tom trenutku grupa preuzima utjecaj nad daljnjim pijenjem i ponašanjem mladih ljudi, upozorava dr. Zoran Zoričić, tajnik Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti
Problem se javlja i zbog nakaradnog tumačenja propisa. Ugostitelji i trgovci tumače zakon tako što kažu da nisu ovlašteni ikoga legitimirati. Državni inspektorat ne može utvrditi da je došlo do kršenja zakona, odnosno prodaje alkoholnog pića maloljetniku osim ako to inspektor osobno vidi. U tom slučaju su i videosnimke nadzornih kamera u dućanima beskorisne, posebno zato što se brišu nakon tjedan dana.
Pijenje alkohola među mladima ne rezultira primarno ovisnošću, i sama ovisnost nije glavni problem povezan s pijenjem među mladima. Ovisnost dolazi najčešće tek poslije desetak godina prekomjernog i učestalog pijenja među mladićima, odnosno nakon tri do pet godina učestalog i prekomjernog pijenja kad je riječ o djevojkama.
»Za uspješan rad na polju suzbijanja i ublažavanja problema povezanih s uporabom alkohola u mladih, nužno je potrebno beskompromisno raditi na izmjeni stavova društva prema konzumaciji alkohola kao psihoaktivne tvari, te ranom otkrivanju i liječenju ovisnika unutar obitelji, a radi prevencije pijenja među mlađim članovima obitelji. S preventivnim aktivnostima, edukacijom učenika i roditelja treba početi što prije. Fokus preventivnih djelatnosti treba spustiti na razinu 4. do 6. razreda osnovne škole, a nakon toga rad s djecom i omladinom treba biti kontinuiran«, poručuje dr. Zoričić.
Kako bi se problem u Splitu ublažio, Vijeće za provedbu programa prevencije kriminaliteta već provodi akciju »Alkohol, ne hvala«. Tiskaju se brošure i provode akcije kojima se senzibilizira javnost, educiraju trgovci i ugostitelji. Krajnji je cilj, prema riječima Marka Doljanina iz Odsjeka za prevenciju kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske, u Gradu Splitu pokrenuti postupak za donošenje odluke o zabrani konzumiranja alkohola na javnim površinama. Splitski gradski kotar Bol u kojem je i Dom mladeži, omiljeno okupljalište mladih Splićana, postavio je šest nadzornih kamera prije svega kao mjeru prevencije i sigurnosti, jer sa spomenute lokacije policiji stalno stižu prijave susjednih stanara na mlade koji se tamo okupljaju tijekom vikenda, ispijaju velike količine alkohola i remete javni red i mir.
RPŽ/V