Osma namaškarena povorka djece iz Osnovne škole Žepče i Dječjeg vrtića Don Ivica Čondrićiz Žepča prošla je 17. veljače 2015. kroz grad.
Od poligona osnovne škole, glavnom ulicom do dječjeg vrtića, šarena povorka danas je razveselila Žepčake i na koji tren skrenula nam misli sa svakodnevnih problema. Pred vrtićem, osnovnoškolcima su se pridružila i najmlađa djeca.
{gallery}zepce/20150217_maskare_osnovna{/gallery}
Nakon povratka do poligona istim putem, održan je prigodni program. Vrtićka djeca su nakon toga, u pratnji voditeljice vrtića i odgojiteljica, posjetila župni ured u Žepču i kratko se družila sa župnikom, don Predragom Stojčevićem.
{gallery}zepce/20150217_dvic_kod_zupnika{/gallery}
Foto: don Predrag Stojčević, Facebook
O pokladama
Poklade, maškare, mesopust, poklad, bušari, šafingari, fašnik, pust, karneval… Sve su to nazivi za razdoblje nakon Nove godine, do Čiste srijede ili Pepelnice.
Narod od pamtivjeka poznaje običaje maskiranja, a ta tradicija je vrlo živa i danas. Blagdan Bogojavljenja, Sveta tri kralja, posljednji je dan božićnoga ciklusa. U starome Rimu u to doba godine održavale su se brojne svetkovine pod maskama – Saturnalije i Januarske kalende. Te poganske običaje Crkva je nastojala kristijanizirati pa je to razdoblje nazvala svetom dvanaestodnevnicom. Poganske maškare raspršile su se potom u vremenu koje im je ostalo između Bogojavljenja i korizme. Neke od poganskih maski nisu nikada iskorijenjene, a može se steći i dojam da je Crkva namjerno poštedjela poklade kao suprotnost korizmi.
Dakle, možemo ustvrditi da podrijetlo karnevala seže do starorimskih svetkovina (Saturnalija, Luperkalija, Matronalija…), u kojima je prisutan utjecaj Dionizova kulta. U srednjem vijeku to je bio početak nove godine, a uz taj dan je u mnogim europskim krajevima vezana i tradicija biranja jednodnevnih kraljeva – to je službeni početak pokladnoga razdoblja.
U narodu su neki načini maskiranja prerasli u tradiciju. To su: preodijevanje muškaraca u žene i obrnuto, maske Cigana, crnaca, različitih građanskih, crkvenih ili vojničkih zvanja, kao i maske životinja i čudovišta. U našim selima te su maske nastale pod utjecajem građanskih pokladnih maskerada. Danas su one uobičajene u svim okružjima.
Predugo bi bilo govoriti o podrijetlu građanskih maskenbala, ali bitno je istaknuti da je prvobitno značenje karnevalskih tradicija zaštitno – zastrašivanje demona, zlih sila, duhova kako bi ih se odaljilo od ljudi, stoke, stanova itd. Mi danas ne razmišljamo o prvotnome značenju karnevala i pokladnoga maskiranja, ali ono postoji u našoj blizini manje ili više prisutno. Za sam naziv karneval postoji nekoliko tumačenja – može mu izvor biti u latinskom pokladnom uzviku “Carne vale!” Koji znači “Zbogom meso!” ili od latinskoga carrus navalis što znači lađa na kolima, koja se nekada vozila po srednjoj Europi u pokladnim povorkama.