Bruxelles – Europski parlament je u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu velikom većinom glasova prihvatio rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj je istaknuo da je za podnošenje zahtjeva za članstvo u EU potrebno imati funkcionalnu državu i vladu.
Za rezoluciju je glasovalo 557 zastupnika, protiv ih je bilo 40, a 37 suzdržanih.
U rezoluciji je pozdravljeno i formiranje vlade na državnoj razini i izražena nada da će taj korak potaknuti nužne ustavne i druge reforme.
“Uspješno formiranje vlade i dogovor o reformskom programu znak su nade za normalnost i stabilnost. Nova vlada sada treba pokazati da se može nositi s problemima. Ključ za približavanje BiH Europi leži u Sarajevu, ali je potrebna puna potpora svih entiteta”, izjavila je parlamentarna izvijestiteljica za BiH Doris Pack.
Europski parlament je također pozvao da se razmotri mogućnost da se zatvori Ured Visokog predstavnika (OHR) u BiH, nakon što je Europska unija u toj zemlji pojačala svoju nazočnost.
“Međunarodna zajednica mora pokazati povjerenje u buduću BiH postupnim prepuštanjem svojih ovlasti novoj vladi u Sarajevu. Potreban nam je plan s detaljnim koracima koji bi omogućio vlastima u BiH da korak po korak preuzmu više ovlasti”, rekla je Pack.
Nekolicina britanskih eurozastupnika ne želi da se BiH ostavi “europska perspektiva”, odnosno obećanje punopravnog članstva nakon reformi. “Znam što bi oni htjeli – pobjeći iz svoje fragementizirane i krhke zemlje u bogatu EU. Razumijem ih. Ali, što bismo mi dobili time da ih primimo? Osim što bismo uvezli njihove etničke i nacionalističke tenzije i probleme. Hvala im lijepo, mi toga imamo i sami”, rekao je jedan od britanski eurozastupnika.
Povjerenik za proširenje Štefan Fuele izjavio je da će 2012. godina biti “ključna “za napredak BiH prema EU-u. “EU mora vidjeti uvjerljive napore zemlje kako bi se ostvario napredak u europskoj agendi, počevši s ustavnim reformama”.
U rezoluciji se traži provedba odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” u kojoj je zaključena da BiH treba promijeniti ustav kako bi se omogućilo pripadnicima manjina, osobama koje ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda, da budu birani na najviše funkcije, što sadašnje odredbe ne omogućavaju.
Danski ministar za europske poslove Nicolai Wammen rekao je u raspravi da je BiH prošle godine postigla bio ograničen napredak. “Nakon godine stagnacije, sada postoji obnovljeni poticaj prema europskoj agendi. Novi premijer stavio je europske integracije među najviše prioritete”, rekao je Wammen.
Europski parlament je pozvao vlasti u BiH da se “bore protiv ekstremizma, vjerske mržnje i nasilja u tijesnoj suradnji s međunarodnom zajednicom”. Također se poziva na “svijest, istragu i eliminaciju ekstremističkih prijetnji svih vrsta u cijeloj regiji zapadnog Balkana”.
U konačno izglasanom tekstu izbačeno je spominjanje vehabija, što je u vrijeme rasprava na Vanjskopolitičkom odboru izazvalo žustre reakcije u BiH.
Poziv Islamskoj zajednici u BiH da se “jasno negativno izrazi o porastu vehabizma” izazvao je veliku pažnju u toj zemlji. U Sarajevu je zbog toga izvjestiteljica Doris Pack bila žestoko kritizirana, dok je to u Banjoj Luci naišlo na odobravanje.
Krajem veljače na vanjskopolitičkom odboru prihvaćen je kompromisni amandman u kojem su vlasti BiH pozvane “da se bore protiv ekstremizma, vjerske mržnje i nasilja u tijesnoj saradnji s međunarodnom zajednicom; izražava zabrinutost zbog ekstremizma vehabija zajedno sa svim drugim ekstremističkim tendencijama na zapadnom Balkanu”.
RPŽ/H