Zagreb – S cijenom sata rada od 4,8 eura, Hrvati se nalaze na osamnaestom mjestu među članicama Europske unije.
Najbolje su satnice u Danskoj, 25 eura bruto, a najmanje zarađuju Bugari – svega 1,5 euro po satu, odnosno sedamnaest puta manje od Danaca – pokazuje istraživanje Eurostata objavljeno u veljači. Razlika u plaćama između bogatih Skandinavaca i siromašnog juga ogromna je, gotovo nenadoknadiva za brojne generacije, ali razlika u standardu nešto je blaža nakon što se vrijednost plaća iskaže kroz količinu roba i usluga koja se može kupiti na lokalnom tržištu. Eurostat navodi da prema paritetu kupovne moći Danci ne žive sedamnaest puta bolje od Bugara nego samo pet. Kupovna je moć hrvatskih 4,8 eura oko sedam eura, pa proizlazi da prema toj usporedbi Hrvati žive samo dva i pol puta lošije od Danaca, iako su hrvatske plaće pet puta niže. Istraživanje se provodi svake četiri godine od 2002. godine, a Hrvatska je uključena tek u ovo posljednje, koje se temelji na podacima iz 2010. godine. Satnica je izražena u bruto iznosu te nema usporedbe kolika je neto cijena rada po pojedinim zemljama i iznos plaćenih poreza.
Trenutačna je situacija kod nas vjerojatno lošija nego 2010. godine jer plaće stagniraju ili padaju, Hrvatska ima jednu od najvećih stopa inflacije u Europi, pa bi poskupljenje energenata, hrane i drugih režijskih troškova kojima smo izloženi posljednje dvije godine dalo lošiji paritet kupovne moći.
Hrvati su 2010. godine imali nešto bolje bruto plaće od Poljaka, Slovaka i Čeha, ali kada se plaće stave u odnos prema lokalnim cijenama, tada nam je standard bio izjednačen. Plaće u Makedoniji dvostruko su manje od hrvatskih, ali radnik u Makedoniji mogao je za svoja 2,5 eura kupiti koliko i Hrvat za 4,8 eura! U odnosu na stare članice EU, situacija u Hrvatskoj najsličnija je Portugalu, gdje satnica iznosi 5,1 euro, ali život u Portugalu skuplji je nego u Hrvatskoj, na primjer. Skandinavske su zemlje, zbog visokih poreza i politike koja polazi od toga da oni koji imaju više trebaju plaćati veće poreze, prilično skupe za putnike namjernike s juga i jugoistoka Europe. Primjerice, robe i usluge koje Danac u svojoj zemlji plati 25 eura, u Hrvatskoj bi platio sedamnaest, trećinu jeftinije nego kod sebe.
Prosječna neto plaća za studeni bila je 5681 kunu i njezina realna vrijednost pet posto je niža u odnosu na 2011. U industriji je prosječna plaća 5100 kuna, opskrbi električnom energijom i plinom 7 tisuća, financijama 8300 kuna, javnoj upravi i obrani 6200, obrazovanju 5500 kuna, a zdravstvu 6200 kuna. Ukupan broj zaposlenih u prosincu 2012. bio je 1,33 milijuna, što je za 2,2% manje nego u prosincu 2011. godine. Broj zaposlenih u pravnim osobama bio je 1,1 milijun, a ostalo su zaposleni u obrtu, samostalnim profesijama i poljoprivredi. U posljednje četiri godine broj zaposlenih u pravnim osobama smanjio se za gotovo 113 tisuća, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
RPŽ/VL