Zagreb – Josip Manolić odbacio je optužbe zamjenika predsjednika HHO–a Ivana Zvonimira Čička o odgovornosti za masovna pogubljenja na kraju i po okončanju II. svjetskog rata.
Manolić je rekao da je to sve laž. Bio sam šef izvršenja kaznenih sankcija od 1948. do 1966. godine. Nisam sudjelovao ni u kakvim likvidacijama ili bio vođa nekog od koncentracijskih logora u Hrvatskoj. Čičak zajedno s još jednom novinarkom uporno želi plasirati laži protiv mene, ustvrdio je. Manolić je rekao da na području na kojem je on radio nije bilo nikakvih likvidacija. S Čičkom je teško polemizirati, zaključio je.
Boljkovac je također odbacio optužbe rekavši da to nije točno. U Karlovcu je postojala uprava logora gdje su sabirani zatvorenici. Ja nikada nisam radio u tom logoru. Tamo su radili Mića Mačešić, Viktor Koričan, Mato Vrbetić, Rozne Rivoj i drugi dok je šef Okružne policije u Karlovcu bio Vlado Novaković i zamjenik Jovica Bulat. Ja nikada nisam bio član te policije, izjavio je Boljkovac za HTV. Rekao je da nikada nije sudjelovao u likvidacijama već da je to radio KNOJ. Dodao je da je Čičak zbog nečasnih radnji otpušten iz Komisije za pomilovanje tijekom 1972. godine u kojoj je on bio predsjednik i uvjeren je da je sve što Čičak radi na osobnoj razini.
Teške Čičkove optužbe
Prethodno je Čičak optužio Josipa Boljkovca, prvog ministra unutarnjih poslova Hrvatske, za sudjelovanje u likvidacijama i naređivanju ubojstava zarobljenih vojnika i civila počinjenih pri kraju i nakon Druga svjetskog rata. Također je za to optužio i Josipa Manolića, koji je od 1948. bio šef svih zatvorskih koncentracijskih logora na području Hrvatske.
Čičak je za zaštitu zločinaca optužio predsjednika Stjepana Mesića. Tvrdi da on relativizira zločine i onemogućava pravosudne progone svojim izjavama da su to stari ljudi, rekao je Čičak na konferenciji za novinare HHO–a o ratnim zločinima počinjenima nakon II. svjetskog rata.
Tim postupcima Mesić kriminalizira cijelu narodnooslobodilačku borbu. Ne tražimo suđenje za sve partizane, nego samo za one za koje ima indicija da su sudjelovali u zločinima, rekao je Čičak. Dodao je da ako se može suditi hrvatskim generalima u Haagu po zapovjednoj odgovornosti, onda se može i partizanima.Prema podacima HHO–a, u Hrvatskoj ima 830 jama s tijelima žrtava nakon 2. svjetskog rata, od kojih su obrađene samo 23.
Istraga grobnice kod Zaprešića
Najnovije je otkriće ono u Ključu kod Zaprešića. Ondje je nedavno otkrivena masovna grobnica u kojoj je, navodno, prema iskazima svjedoka, u šest jama zakopano oko 4500 tijela. Među žrtvama su, prema tim svjedočanstvima, domobrani i oko 500 vojnika Wermachta, a poubijali su ih pripadnici partizanskih postrojba u proljeće 1945. Masovne grobnice kod Zaprešića pronašli su mještani dok su obrađivali polja, a neki od njih su i svjedoci pogubljenja.
Dvije lokacije kod Zaprešića obišli su jučer velikogorička državna odvjetnica i djelatnici policije. Na temelju dosad prikupljenih podataka procjenjuje se da je na Ostrašovoj njivi kod Javorja zakopan veći broj osoba, dok broj žrtava na predjelu Gmajna u Ključu Brdovečkom nije točno utvrđen, kažu u DORH–u.
Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici sa zagrebačkom policijom nastavlja izviđaje kako bi se utvrdile žrtve i počinitelji kaznenih djela.
Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko izjavio je nedavno da će policija u suradnji s Odvjetništvom obraditi slučaj pronalaska masovne grobnice iz 1945. kod Zaprešića te ostale slučajeve mogućih masovnih zločina.