Zagreb – Istraživanje je pokazalo kako čak 87 posto Hrvata svakodnevno od nečega strahuje. Na vrhu popisa svakodnevnih strahova prosječnog Hrvata se nalaze bolesti, ozljede i smrt, bilo osobna, bilo članova obitelji ili bliskih prijatelja.
Prema rezultatima istraživanja kojeg je GfK tijekom rujna ove godine proveo na reprezentativnom uzorku od tisuću građana starijih od 15 godina, 70 posto Hrvata na prvo mjesto stavlja strah od bolesti, ozljeda ili smrti u obitelji.
Taj je strah nešto izraženiji u Istri s Primorjem (83 posto) te u Sjevernoj Hrvatskoj (78 posto) te kod osoba starosti između 45 i 54 godina (82 posto), kao i kod osoba s niskim i srednjim obrazovanjem (77 posto).
Kad se dobiveni rezultati usporede sa svjetskim podacima, Hrvati su puno veći “strašljivci” od prosječnih stanovnika zapadnoeuropskih zemalja (38 posto). Na toj ljestvici vode Šveđani sa 51 posto. U središnjoj i istočnoj Europi prosjek je 39 posto, dok je najviši u Bugarskoj (55 posto). Prosjek u Rusiji iznosi oko 41 posto, a Amerikanci su opravdali titulu najbezbrižnijih stanovnika na svijetu – njihov prosjek iznosi svega 16 posto.
Financijska kriza iduća na popisu strahova
Kod četvrtine Hrvata se na drugom mjestu nalazi strah zbog financijske krize izazvane gubitkom posla ili nekim drugim razlozima. Ovaj oblik svakodnevnog straha je znatno manje prisutan u zapadnoeuropskim zemljama – prosjek je oko devet posto, a izdvaja se samo Grčka sa 24 posto. U zemljama središnje i istočne Europe prosjek raste na 13 posto, a najviše strahuju Mađari (20 posto).
Oko 17 posto Hrvata je kao jedan od svakodnevnih strahova navelo i osobni opći strah od budućnosti te nesigurnosti. Iznad prosjeka je Istra s Primorjem (28 posto), a takav strah su najviše izrazili stanovnici gradova s preko 100 tisuća stanovnika (24 posto) te mladi između 18 i 24 godine starosti (24 posto). U zapadnoeuropskim zemljama od budućnosti strahuje svega oko sedam posto stanovnika, a najviši je postotak zabilježen u Španjolskoj (12 posto). U zemljama središnje i istočne Europe prosjek iznosi oko devet posto, a vodeća je Poljska sa 11 posto.
Prisutan je i osobni strah zbog problema s djecom ili partnerima (osam posto građana u Hrvatskoj). U zapadnoeuropskim zemljama prosjek iznosi oko šest posto (najviše u Belgiji – 10 posto), a u zemljama središnje i istočne Europe pet posto (najviše u Mađarskoj – 11 posto).
I šefovi Hrvatima “tjeraju strah u kosti”
Nešto više od pet posto Hrvata kao svakodnevni strah navodi probleme na poslu, sa šefovima, kolegama i slično. Isti je prosjek i u zapadnoeuropskim zemljama, a izdvaja se samo Grčka, gdje takav strah navodi 12 posto građana. U zemljama središnje i istočne Europe prosjek je tri posto.
Hrvati imaju i razne druge strahove. Njih nešto više od tri posto navodi i strah od nezaposlenosti, nepravde, gladi, samoće, vatre, visine, utapanja, potresa, zatvorenog prostora, kukaca, zmija, pauka te gmazova. I u drugim zemljama slične strahove, odnosno fobije, ima oko dva posto građana.
Sveukupno, oko 87 posto građana ima razne svakodnevne osobne strahove, a prosječan Hrvat često istovremeno strahuje od barem dvije različite stvari. Oko 13 posto građana je navelo kako uopće nemaju nikakav strah kojim bi opteretili svoj svakodnevni život. Zapadnoeuropski prosjek iznosi oko 20 posto (najviše u Velikoj Britaniji – čak 43 posto), a u zemljama središnje i istočne Europe je prosjek 13 posto. Prosjek u SAD–u iznosi visokih 37 posto.