Vatikan – Kristovo je rođenje učinilo zemlju dobrom, oslobodilo je od egoizma i zatvaranja, unatoč sukobima i nepogodama koje je pogađaju, ustvrdio je papa Benedikt XVI. u poruci Gradu i svijetu, izgovorenoj u podne 25. prosinca sa središnjeg balkona bazilike Sv. Petra.
Papa je uputio apel za mir u Siriji, Svetoj zemlji i Africi, a poruku je završio čestitajući Božić na šezdeset pet jezika.
Ni najgori rat, ni najužasnija grozota na licu zemlje, nikada neće moći uništiti ni zasjeniti kršćansku sigurnost da u svijetu postoji nada, mir i ljubav, jer je prije dvije tisuće godina upravo iz zemlje “nikla” istina o Bogu čovjeku, ustvrdio je Benedikt XVI. citirajući 85. psalam. Riječ je o jednom naviještaju, obećanju, praćenom ostalim izrazima koji zajedno glase ovako: “Ljubav će se i Vjernost sastati, / Pravda i Mir zagrliti. / Vjernost će nicat’ iz zemlje, / Pravda će gledat’ s nebesa. / Jahve će dati blagoslov i sreću, / i zemlja naša urod svoj. / Pravda će stupati pred njim, / a Mir tragom stopa njegovih” (Ps 85, 11-14). U Isusovu rođenju su se ta proroštva obistinila. Ta zemlja postoji, čak i danas, godine 2012., iz te je zemlje iznikla istina, zato postoji nada u svijetu, pouzdana nada, također u najtežim trenucima i situacijama. Istina je iznikla i donijela ljubav, pravdu i mir, ustvrdio je Sveti Otac.
Papa se potom obratio svim kontinentima, a posebice je potaknuo vlade da apsolutne vrijednosti mira i poštovanja posvuda budu cijenjene. Ponovno upućujem apel da prestanu krvoprolića, da se olakša spašavanje izbjeglica i prognanika i da se, pomoću dijaloga, teži političkom rješenju sukoba. Neka mir iznikne u Zemlji u kojoj je rođen Otkupitelj, i neka On udijeli Izraelcima i Palestincima hrabrost da okončaju dugogodišnje borbe i podjele, te da odlučno krenu putom pregovora – potaknuo je Papa, poželjevši mir i afričkim državama i Aziji, te da društva budu utemeljena na pravednosti, poštivanju slobode i dostojanstva svake osobe.
Djetešce Isus ljubi sve ljude, naročito one koji vjeruju u Njega. Neka Kralj mira svrne svoj pogled na nove čelnike Narodne Republike Kine zbog odgovorne zadaće koja je pred njima, da vrjednuju doprinos religija, poštujući svaku pojedinu, tako da mogu pridonijeti izgrađivanju solidarnog društva, na dobrobit toga plemenitog naroda i cijeloga svijeta, molio je Papa.
Papa je poželio da Djetešce Isus blagoslovi nebrojene vjernike koji ga slave u Latinskoj Americi, da im pomogne rasti u ljudskim i kršćanskim krepostima, da bude potpora onima koji su prisiljeni napustiti svoje obitelji i zemlje, da ojača vladare u zauzimanju za razvoj i u borbi protiv kriminala.
Draga braćo i sestre! Ljubav i istina, pravda i mir su se susreli, utjelovile su se u čovjeku rođenom u Betlehemu od Marije. Taj je čovjek Sin Božji, to je Bog koji se pojavio u povijesti. Njegovo je rođenje klica novog života za čitav ljudski rod. Neka svaka zemlja postane dobra zemlja, koja prihvaća klice ljubavi, istine, pravde i mira, poželio je Papa, čestitajući Božić na 65 jezika, dakle i na hrvatskom: Svima sretan Božić!
Papina Polnoćka
Papa Benedikt XVI. je u bazilici svetoga Petra predvodio polnoćku, u propovijedi je istaknuo važnost prihvata izbjeglica i selilaca, a upozorio je vjernike da se čuvaju od zloporabe religije, na kraju propovijedi molio je za mir na Bliskom istoku.
Papa je započeo propovijed ističući beskonačnu ljepotu Božića, ljepotu koja je sjaj istine da je Bog postao dijete i s povjerenjem se predao u naše ruke da ga možemo prihvatiti i ljubiti – ustvrdio je Benedikt XVI. a komentirajući rečenicu iz Ivanova evanđelja „K svojima dođe, ali ga njegovi ne primiše“, zapitao je:
Jesmo li zaista spremni prihvatiti Boga?, misleći na stanje mnogih izbjeglica i selilaca? Tako je važno moralno pitanje poprimilo još veći smisao: kad nam Bog želi doći imamo li mjesta za Njega? Imamo li za Njega vremena i prostora? Ne tjeramo li ga možda od sebe?
Današnji čovjek nema vremena za Boga – nastavio je Papa – dapače, što se brže kreće, manje vremena ima na raspolaganju. Pitanje o Bogu ne izgleda žurnim. Tako je satkana metodologija našega razmišljanja da Bog u konačnici ne treba postojati. I premda se čini da Bog kuca na vrata naše misli, valja ga s nekom izlikom udaljiti. Da bi bilo ozbiljno, promišljanje valja ustrojiti tako da je suvišna pretpostavka o Bogu. Za njega nema mjesta – ustvrdio je Sveti Otac.
Tako ispunjeni sobom, ne ostavljamo mjesta za druge, djecu, siromašne, trpeće, strance i rubne. A ipak gdje je Bog zaboravljen, ili nijekan, tamo nema ni mira. Pogrješne su misaone struje prema kojima su religije uzrok nasilja, ratova i netrpeljivosti ustvrdio je Sveti Otac dodajući:
Istina je to da neka religija može oboljeti i dospjeti do toga da se opire svojoj iskonskoj naravi, također i kada čovjek smatra da može zamijeniti Boga, misleći da je Bog njegova svojina. Protiv tih iskrivljivanja svetoga moramo biti budni.. Premda se ne može poreći da je tijekom povijesti bilo zloporabe religije, ipak nije istina da bi odbacivanje Boga uspostavilo mir. Ako se Božje svjetlo ugasi, onda se gasi i božansko dostojanstvo čovjeka. Vjera je u tamu grijeha i nasilja unijela svijetlu zraku mira i dobrote koja nastavlja svijetliti – kazao je Sveti Otac nastavljajući propovijed molitvom za mir.
Gospodine, učini da se danas sablje pretvore u srpove, da ratna naoružanja ustupe mjesto pomoći trpećima. Prosvijetli osobe koje misle da u tvoje ime imaju biti nasilne, da shvate ludilo nasilja i da priznaju tvoje pravo lice. Pomogni nam da postanemo ljudi tebi slični, da postanemo miroljubivi na tragovima pastira koji su iz svete radoznalosti i radosti išli u Betlehem; čovjek dakle treba ići ususret Gospodinu, nadilazeći vlastita materijalna ograničenja da stigne do bitnoga – rekao je Papa a potom izrekao molitvu za mir na Bliskom istoku.
Molimo da se i na Bliskom istoku uspostavi mir. Molimo da Izraelci i Palestinci mogu živjeti u miru jedinoga Boga i u slobodi. Molimo i za zemlje u okružju, za Libanon, za Siriju, za Irak i sve druge, da se i tamo učvrsti mir. Molimo da kršćani u tim zemljama, gdje je izvor naše vjere, mogu sačuvati svoje obitavališta, da kršćani i muslimani u Božjem miru zajedno grade svoje zemlje– zaključio je Benedikt XVI.
RPŽ/RV